KAportal KAretrovizor: Karlovac je prije 40 godina bio najzagađeniji grad poslije Zagreba i Rijeke | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Karlovac je prije 40 godina bio najzagađeniji grad poslije Zagreba i Rijeke

foto KAfotka.net

Kvaliteta zraka u Karlovcu mjeri se još od 1975. godine kad je uspostavljena mjerna stanica u Domobranskoj ulici, tadašnjoj Ulici Jugoslavenske narodne armije. Kao visoko industrijalizirani grad sa specifičnom mikro klimom u to je doba Karlovac bio među gradovima s najgorim zrakom, kao što je i vidljivo iz teksta koji smo izvukli iz zaborava ove nedjelje.

U međuvremenu smo temeljito privatizirani i deindustrijalizirani, shopping centri koji su niknuli umjesto tvornica zagađuju tek um, ne i zrak, na cestama su prljave dizelaže i Zastavine „fićeke“, „stojadine“ i „jugiće“ bez katalizatora, zamijenili auti sa Zapada s jačim standardima ograničenja emisije otrovnih nusprodukata izgaranja goriva u motorima, zakoni su se postrožili, ugljen je gotovo nestao s liste tvari kojima se grijemo, Toplana je također pojačala ekološke standarde u svojoj bezobrazno skupoj usluzi grijanja radijatora u stanovima…puno se toga promijenilo, pa danas možemo biti zadovoljniji kvalitetom zraka, barem tako kaže resorni županijski pročelnik Marinko Maradin. Dapače, nakon dugih desetljeća pukog konstatiranja stanja zagađenosti zraka, Karlovačka županija po prvi put izrađuje Program zaštite zraka u Karlovačkoj županiji. Po svemu sudeći, imat ćemo sve čišći zrak, nadamo se samo da netko od nadležnih neće zaključiti da se od čistog zraka može živjeti…

„Zagađenost zraka daleko iznad normale“, Karlovački tjednik, 17. veljače 1977.

Odsjek za higijenu Okoline karlovačkog Medicinskog centra „Dr. Dragomir Drakulić-Puba“ već nekoliko godina obavlja ispitivanje zagađenosti zraka u građu. Ispitivanja u prošloj godini pokazala su, da je Karlovac u Hrvatskoj treći po zagađenosti, iza Zagreba i Rijeke. To je konstatirano na temelju rezultata koje su pokazali mjerni aparati koji su postavljeni u centru grada u Ulici Jugoslavenske narodne armije i u staroj bolnici na Dubovcu. Osnovni indikatori zagađenosti zraka su dimne čestice (čađa) i sumporni dioksid. Spomenut ćemo da je za nastanjena mjesta u nas maksimalno dozvoljena koncentracija dima u zraku 50 mikrograma na kubnom metru zraka, a sumpornog dioksida 150 mikrograma, također na kubnom metru. Što su pokazali mjerni aparati u prošloj godini? Na kontroliranom području grada zrak je naročito zagađen dimom, pa je aparat zabilježio u Ulici JNA koncentraciju dima čak za osam puta veću, a u Ulici Nade Dimić za oko šest puta veću od maksimalno dozvoljene. Maksimalne koncentracije sumpornog dioksida u zraku na obje stanice dostizale su vrijednost do 304 mikrograma po kubnom metru. U Ulici Nade Dimić u toku svibnja i lipnja prošle godine pojavilo se ukupno u četiri navrata u trajanju od dva do pet dana ekstremno zagađenje zraka sumpornim dioksidom koje je dostizalo vrijednost čak 872 mikrograma.

Karlovac je u kotlini s četiri rijeke. Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, vlažnost zraka je 80 posto, a više puta i 90 posto. Kotlina je bez utjecaja vjetrova, što omogućuje stvaranje magle visoke gustoće prvog i drugog stupnja. Toj magli stvaraju se zagađenja (čađa, sumporni dioksid i bakterije virusa), jer im upravo ona i pogoduje za veću koncentraciju, a ona je najveća od prosinca pa do kraja veljače. Visok sadržaj dima u zraku proizlazi i od nepotpunog sagorijevanja goriva. Tome doprinose sva ložišta (individualna, centralna, toplana, industrijski pogoni, prometna vozila i željeznica). Kako spriječiti tako visoku koncentraciju zagađenosti? To smo pitanje postavili liječniku Zoranu Murku, šefu dječjeg odjela Medicinskog centra Karlovac, koji se zajedno s inženjerom Stjepanom Markovićem, šefom odsjeka za higijenu medicine Medicinskog centra bavi tom problematikom.

„Trebalo bi u gradu postaviti još nekoliko ispitnih stanica, jer sadašnje dvije nisu dovoljne. One ispituju zagađenost užeg centra grada. Ostaje nepokrivena Gaza i Banija, a stanica na Švarči kod bolnice, kada bi postojala, dala bi potpuniju sliku zagađenosti tamo gdje nije koncentrirana industrija. Trebalo bi da se osim zagađenosti dima i sumpornog dioksida mjeri i zagađenost ugljičnog monoksida, olova i prisutnost bakterija i gljivica. Kada bi se to ispitalo, moglo bi se ići na lokaciju izvora zagađenja, što drugim riječima znači postavljanje filtera. Osim toga grad nema propisa o regulaciji loženja niti inspekcijskog organa, koji bi obavljao nadzor nad potencijalnim zagađivačima. Dimnjaci u gradu trebali bi biti najmanje visoki 30 metara, trebalo bi ložiti kvalitetnijim gorivom…“

Ova godina proglašena je u nas godinom zaštite životne okoline čovjeka. Prema tome odbor koji postoji i Općinska skupština Karlovca morat će naći neka rješenja, jer isto tako moramo spomenuti da podaci u medicini rada i iz dječjeg dispanzera govore o sve većem broju oboljenja dišnih organa stanovnika Karlovca.

Pripremio Tihomir Ivka

  • 3 komentara

    1. A da nam taj eminentni stučnjak i za kvalitetu zraka kaže zašto je naša Županija pri vrhu mislim čak druga po oboljenjima od malignih bolesti.

      • U Americi se npr. ne smije grijati na drva bez specijalnih filtera, upravo zbog ugljičnog dioksida. Ako zimi prošećete kroz dijelove grada gdje lože na drva, osjećate smrad dima. Dugoročno to dovodi do oboljenja dišnih organa, bronhitisa itd.

    2. Nek se g pročelnik popne na sedmi kat u Grabriku po zimi navečer i udahne duboko ozračje fosilnih goriva iz naselja između Grabrika i Senjske. Kakva Zenica i Sarajevo. Stožerna stranka uništila je industriju, ali ni to nam ne može pomoći.

    Odgovori