U preddigitalno doba, kad su se vijesti najbrže prenosile preko radija, a u slovnatom obliku jedino preko sporih novina, u karlovačkom slučaju putem Karlovačkog tjednika, neumreženi izvori servisnih informacija bili su rijetki i počesto se vezali uz jedno jedino ime. Danas na zaslonu pametnog mobitela u svakom trenutku možete vidjeti kakvo nas vrijeme čeka iz sata u sat, u romantičnija i sporija vremena morali smo na radiju čekati legendarnog karlovačkog meterologa Karla malperu da donese rezultate iz Meterološke kućice koja se u njegovo dugo doba metereološkog službovanja, odnosno motrenja (1946.-1992.), prvo nalazila u Šancu, pa od 1955. ispred zgrade Karlovačke banke. I u ono vrijeme, kao što sugerira članak iz 1971. godine, bilo je zanimljivo objavljivati vremenske ekstreme i komparirati ih. I onda ih je bilo, ali ono što je nekad bio izuzetak, danas je pravilo. Danas Karlo Malpera ne bi morao kopati po podacima iz davnih godina da pronađe ekstremno visoku temperature kakve ovih dana trpimo. Bilo je pakleno vruće i prošle i pretprošle i godinu prije toga... A godine ispred nas vjerojatno će biti još gore po pitanju temperaturnih ekstrema. Globalno zatopljenje nije teorija zavjere i kmečanje zabrinutih ekologa, pogled na termometar i ovog lipnja nam sugerira da je to naša realnost.

Kupa katastrofalno niska, Karlovački tjednik, 2. rujna 1971.

Sadržaj se nastavlja...

Kad je u subotu, 28. kolovoza karlovački meteorolog Karlo Malpera izmjerio vodostaj Kupe, konstatirao je da u posljednjih petnaest godina tako katastrofalno niskog vodostaja nije bilo. Mjerilo je pokazivalo minus 72 centimetra. Zeđ je počela još u lipnju. Prvoga srpnja vodom jer je pokazivao 42 centimetra ispod normale. U tome mjesecu Kupa je „poskočila“ samo dva dana: 20. i 21. srpnja, kada je vodostaj bio dva metra, odnosno 66 cm iznad normale. Već treći dan Kupa je bila na minus 10 i nastavila padati. Uzrok tome dvodnevnom povišenju vodostaja bili su pljuskovi u Sloveniji i poslije toga korito Kupe neprestano žeđa. Sada je na mnogim mjestima mogu pregaziti i mala djeca. Taj rekordno nizak vodostaj nije izazvao poremećaje u snabdijevanju grada vodom. Šteta što niski vodostaj nije iskorišten za čišćenje korita rijeke Kupe na cijelom toku kroz grad. Neki dan smo s mosta zapazili koliko u Kupi ima odbačenih predmeta, vodenog raslinja i kamena. Bila je to izuzetna prilika da se cijeli tok vode kroz grad uredi.

Karlo Malpera nam je u redakciju donio i pregled maksimalnih temperatura zraka u posljednjih 15 godina. Mada su se mnogi ovoga ljeta žalili na žegu, moramo ih utješiti činjenicom da je ovogodišnji kolovoz tek na trećem mjestu po visokim temperaturama. Najviša temperatura zabilježena je u srpnju 1968. godine (37,4 stupnja Celzija). Slijedi temperatura iz srpnja 1957. godine (37,2 stupnja). Zanimljivo da je maksimalna temperatura u srpnju 1958. i u kolovozu ove godine u dlaku jednaka (36,8 stupnjeva). Kad smo već kod toplomjera, zabilježili smo još nekoliko podataka iz meteorološkog izvještaja: u svibnju 1958. godine zabilježena je temperatura od 33,8 stupnjeva, a u studenom 1963. maksimalna temperatura od 26,4 stupnja. U kolovozu je najniža temperatura u posljednjih 15 godina zabilježena 1967. godine (4,2 stupnja). No, o niskim temperaturama pisat ćemo kad za to bude vrijeme.

Pripremio Tihomir Ivka