AKTUALNO

KAretrovizor: Da nema hostela Studentskog centra, Karlovac bi imao manje smještajnih turističkih kapaciteta nego prije 50 godina

KAretrovizor: Da nema hostela Studentskog centra, Karlovac bi imao
manje smještajnih turističkih kapaciteta nego prije 50 godina

Iz nekog razloga, na stranicama Turističke zajednice Karlovca nema jasno istaknutog podatka s koliko kreveta trenutno raspolaže Karlovac, pa smo se morali dati u zbrajanje. Pronašli smo podatak da je u svim oblicima smještaja 2014. Karlovac imao 417 kreveta. U međuvremenu, preko ljetnih mjeseci studentski dom Veleučilišta pretvoren u hostel dodaje 149 svojih kreveta u turističke svrhe. Bez obzira što su pronicljivi, poduzetni i sposobni ljudi iz Studentskog centra na taj način pojačali turističke kapacitete Karlovca preko ljeta, to ne poništava zabrinjavajuću činjenicu koja graniči sa sramotom da ovaj grad danas jedva da ima nešto više turističkih smještajnih kapaciteta nego prije 50 godina! Dakle, grad u vrijeme komunizma, strogo industrijski orijentiran, s hotelom „Korana“ kojem još nije dograđeno krilo prema Foginovom kupalištu, imao je više kreveta od grada koji je svoju industriju uglavnom eutanazirao pa igrom prilika postao ekološki čišći postindustrijski grad, grada u kojem se izmjenjuju demokratske političke vlasti u kojem bi trebala cvjetati poduzetnička klima, i na kraju grada čije su rijeke kao turistički potencijal par exellence čišće negoli prije pola stoljeća…

Ali, kao što tekst iz prošlosti u nastavku sugerira, za razliku od danas kad grad ne ide nikud nego se većina stvari događa stihijski i ad hoc po fiks idejama političara (ako ih uopće ima), karlovački političari i turistički radnici su točno znali u kojem pravcu idu. Nije to izmišljanje tople vode, znali su da ako žele kongresni turizam ili masovnu posjetu stranih turista koji bi u Karlovcu lovili ili se bavili ribolovom, potreban je veliki hotel. Ako želite da vam kamperi stanu u Karlovcu morate imati kamp. Naši demokratski izabrani političari jedini plac pogodan za izgradnju velikog hotela, mjesto bivšeg hotela „Korana“ su domislili prodati lokalnom tajkunu tako da ih „prevesla“ i umjesto prijavljene replike napravi kafić na i ekskluzivno mjesto za svadbe.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Pokušaj izgradnje kakvog takvog kampa kao nukleusa racionalno opravdane potrebe kampa velikog kapaciteta na desnoj obali Korane između dva mosta, minirali su i radije iz naših džepova platili milijun eura odštete nego da dozvole projekt poduzetniku koji nije „njihov“. I sad smo tu gdje jesmo, samozadovoljni s malim pomacima dok ne pogledamo u retrovizor. Bez obzira na neke ohrabrujuće pokazatelje koji su više posljedica povećane privlačnosti Hrvatske kao destinacije općenito, generalnog porasta zanimanja za kontinentalni turizam i dostupnosti informacija putem interneta, negoli sustavnog planiranja, karlovački turistički rezultati su – s pogledom u prošlost – u najmanju ruku nezadovoljavajući. Nevjerojatno je to uopće za izreći, ali već tekst u nastavku sugerira da je Karlovac turistički, posebno u infrastrukturnom smislu, inferiorna turistička destinacija u odnosu na Karlovac iz 1967.

„Svaki pedeseti stane“, Karlovački tjednik, 3. kolovoza 1967.

Lijepo vrijeme se ustalilo, a i međunarodna politička situacija je nešto mirnija, pa je u srpnju turista bilo znatno više nego u lipnju. Kakav je turistički bilans Karlovca, sve priznatijeg turističko-tranzitnog mjesta?

Prije odgovora na ovo pitanje valja vidjeti s čime grad raspolaže i s čime nastoji zadržati te nomade našeg doba, koji prevaljuju i po nekoliko tisuća kilometara da bi uživali u našem moru i toplom suncu. Grad raspolaže sa 300 kreveta u četiri hotela, i kamp kućicama u autokampu. Ovome treba dodati oko 100 kreveta u privatnim kućama i mjesta za oko 500 ljudi i 100 vozila u autokampu na Korani. Treba dodati da je ovo ljeto otvoren vrlo lijep autokamp na Mrežnici. Svečano otvaranje obavljeno je u prisustvu predsjednika Općinske skupštine Josipa Boljkovca i drugih privrednih radnika komune. Novi autokamp, drugi po redu u našem gradu nalazi se na desnoj obali Mrežnice, ispod tvornice Jugo-turbina. Ambijent je vrlo prijatan i za pohvalu je ideja da se ovdje otvori takav objekt. U njemu ima 150 kreveta koji su pogodni za grupni smještaj, pošto se u sobama nalazi više ležaja. U autokampu ima mjesta za kampiranje više stotina turista.

I, eto ti kapaciteti, s kojima raspolaže naš grad bili su u srpnju iskorišteni sa 75 posto. Mogu li s time biti zadovoljni turistički radnici i ugostitelji? Neka kao odgovor posluži podatak dobiven od turističkih radnika da je u tom mjesecu kroz grad dnevno prolazilo 20 tisuća turista. Oni koji su računali dobili su rezultat da se, u prosjeku svaki pedeseti turist zadržao na kraće vrijeme u gradu, koji prema svom položaju, ljepoti i mogućnostima zaslužuje veću naklonost turista. Što je ta naklonost izostala najmanje treba kriviti turiste.

Tko su najčešći gosti ugostiteljskih objekata za koje se može reći da su jedino subotom i nedjeljom puni. Dovoljno je pogledati parkiralište ispred novog hotela „Korana“ i u autokampu pa vidjeti da su to pretežno talijanski lovci. Na drugom mjestu dolaze gosti koji u naš grad stižu u grupama i tu se zadržavaju dan-dva. Ostali motorizirani turisti rijetko zastaju, a ako i ostanu obično su to zadržavanja od nekoliko minuta, koliko treba da se protegnu noge i odmori od duge vožnje. Zašto ne ostaju dulje? Neka na ovo pitanje bude odgovor kojeg smo dobili od predsjednika turističkog društva Ivana Migana koji kaže da se malo učinilo na prilagođavanju prema takvim gostima. Ugostiteljske usluge, čiji je asortiman još uvijek prilično uzak, oslanjaju se na navike domaćih gostiju, odnosno Karlovčana. Nedostaju takozvane ekspres usluge, koje traže ovakvi putnici u jednom tranzitnom mjestu. Uvjerivši se da toga nema, nastavljaju put nadajući se da će u drugim usputnim mjestima biti brže usluženi. Oni koji rade u ovoj grani raspolažu s podacima da u jednom danu prođe 10 tisuća vozila i oko 300 autobusa, što znači da kroz grad prodefilira oko 40 tisuća ljudi. To je zapravo još jedan Karlovac sadašnje veličine…

Pripremio Tihomir Ivka

Izdvojeno


Reci što misliš!