SPORT / VIJESTI IZ HOO

Kad se pogleda povijest Sportskih novosti, to je zapravo povijest hrvatskog sporta

Kad se pogleda povijest Sportskih novosti, to je zapravo povijest
hrvatskog sporta

Jedine hrvatske sportske dnevne novine sitno broje do izlaska jubilarnog 20.000-og broja u koji će ih kao glavni urednik uvesti Mario Zorko koji je u redakciju Sportskih novosti prvi put ušao prije 37 godina. Sportske novosti danas (četvrtak 10. listopada) slavi veliki jubilej. Jedine sportske dnevne novine u Hrvata izaći će po 20000. put. Broj je to na kojemu bi Sportskim novostima pozavidjeli mnogi tiskani mediji, ne samo sportski.

Kroz dugu i slavnu povijest Sportske novosti s hrvatske sportaše pratio lena svim važnim natjecanjima od razdoblja poslije Drugog svjetskog rata. U vrijeme kada većina sportskih događaja nije bila pokrivena televizijskom slikom, željno su se iščekivali izvještaji u Sportskim novostima. Osim njih, izlazili su u Sportskim novostima ekskluzivni intervjui s najvećim sportskim zvijezdama, kako domaćim tako i inozemnim, zanimljive reportaže, najave, a svega toga pregršt ima i u današnjim Sportskim novostima.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

ČAST, PONOS, POVLASTICA I PRIVILEGIJA

S njima će u 20.000. broj kao glavni urednik uploviti Mario Zorko koji je kao novinar u Sportskim novostima svoju karijeru započeo prije 37 godina. Za njega i ostale dugogodišnje, aktualne i bivše, novinare i urednike 10. listopad poseban je dan u kalendaru. - Velika je čast i ponos, povlastica i privilegija biti prisutan u trenutku kada Sportske novosti obilježavaju 20.000 brojeva, manje je bitno na poziciji glavnog urednika ili nekako drugačije. Broj izdanja Sportskih novosti zvuči nestvarno poput finala Svjetskog prvenstva koje smo prije više od godine dana igrali u Rusiji. Od prvog broja koji je izašao 9. kolovoza 1945. godine i prvog glavnog urednika Miroslava Habuneka te Hrvoja Macanovića, Žarka Susića i Zvone Mornara kroz Sportske novosti su prolazile veličine. Kasnije su kroz redakciju prošla još brojna poznata novinarska imena i doista je čudesno što je medij opstao. Na ponos je svim tim ljudima od 1945. do danas da su Sportske novosti opstale i da i dalje izlaze – opisao je glavni urednik Sportskih novosti koji se prisjetio i svojih prvih koraka u redakciji prepunoj poznatih imena hrvatskog sportskog novinarstva.

- Sjećam se da sam osjećao fascinaciju kada sam u jesen 1982. godine prvi put ušao u redakciju na četvrtom katu Vjesnikova nebodera. Tada je glavni urednik bio Zvone Mornar, a onda krenete upoznavati Vilka Luncera koji je kasnije bio glavni urednik, pa Nevena Bertičevića, Tomislava Židaka, Darka Tironija od kojih su nas posljednja dvojica prerano napustila. Kad se pogleda povijest Sportskih novosti, to je zapravo povijest hrvatskog sporta.

RASADNIK SPORTSKIH NOVINARA

Na ono što piše u Sportskim novostima pažnju su uvijek obraćali svi, od drugih medija pa do samih sportaša. Često su Sportske novost objavljivale ekskluzivne informacije, pa čak i u današnje vrijeme kada je sve jako teško sakriti od drugih. Samim time je i njihov značaj za sport uvijek bio ogroman. - Već samim time što su Sportske novosti došle do 20.000. broja vidi se njihov utjecaj na hrvatsko novinarstvo koji su novine uvijek imale, posebno na ono što se događalo u sportu. Sportašima je uvijek bilo bitno ono što izlazi u Sportskim novostima. Tim više je i naša obaveza bila da vijesti imaju odjeka – priznao je Zorko.

Osim značaja i utjecaja koji imaju na sami sport, Sportske novosti su uvelike utjecale i na razvoj sportskog novinarstva u Hrvatskoj. Mnoge generacije sport su zavoljele upravo čitajući jedinu hrvatsku dnevnu sportsku tiskovinu. - Sportske novosti su uvijek bile rasadnik sportskih novinara i svih onih koji su kasnije popunili televizijske i ostale redakcije. Prvi preduvjet za rad bio je da netko zaista voli sport i sportaše te da prati. To je i prva stepenica da novinar postane ekspert u sportu kojega prati svakodnevno jer tu nema polovičnih rješenja i novinar mora biti stručan, znati sve o sportu kojeg prati, imati puno kontakata što je i najbitnije. U Sportskim novostima je uvijek bila posebnost da su novinari bili specijalisti za pojedine sportove tako da je logično da su se i oni koji su kasnije odlazili u druge redakcije školovali u Sportskim novostima kao što su i sportaši rasli uz novinu. Njih bi se počelo pratiti kad bi postizali svoje prve uspjehe u kadetskom, juniorskom uzrastu pa nadalje kad bi postizali svjetske rezultate.

NAJBOLJIH 10

Iako je Hrvatska zemlja s tek nešto više od četiri milijuna stanovnika, gotovo na dnevnoj bazi hrvatski sportaši osvajaju medalje na međunarodnim natjecanjima. Onih velikih, povijesnih uspjeha, trofeja i medalja bilo je na pregršt u kratkoj povijesti države stoga se svakome, pa i glavnom uredniku teško odlučiti za one najveće. - Nemoguće je istaknuti jedan omiljeni događaj kojega je bio užitak pratiti, zapravo je teško napraviti i presjek najboljih 10. Među njima je sigurno posljednji planetarni uspjeh, odnosno plasman u finale Svjetskog nogometnog prvenstva koji još uvijek izgleda nestvarno, ali takvih uspjeha je bilo još i oni su temelj opstojnosti Sportskih novosti. Spominjući prošlogodišnji povijesni podvig nogometaša valja istaknuti i sve individualne nagrade koje je Luka Modrić osvojio u 2018. godini završno s najprestižnijom Zlatnom loptom. Bilo bi nepravedno istaknuti samo SP-u Rusiji jer 20 godina prije toga smo bili brončani u Francuskoj, a nepravedno bi bilo i prema svim ostalim sportašima koji su postigli nevjerojatne uspjehe i u svakom trenutku su nam njihovi rezultati bili čudesni. Rukometaši su bili svjetski prvaci, dvostruki olimpijski pobjednici, vaterpolisti imaju kontinuitet osvajanja svih velikih medalja, a imali smo i sportaše poput Dražena Petrovića koji je mijenjao tijek svjetske košarke. Janica i Ivica Kostelić su mijenjali planetarnu skijašku sliku i nemoguće je sve nabrojati i staviti u najboljih 10 još od onih prvih uspjeha poslije Drugog svjetskog rata. Proslavljeni boksač Mate Parlov je proglašen najboljim hrvatskim sportašem 20. stoljeća što mnogi danas ne znaju, a svi njegovi uspjesi bili su vrhunski od europskih, svjetskih i olimpijskih medalja pa onda titula u profesionalnom boksu – nabrojao je Zorko pa se ipak odlučio za omiljeni mu uspjeh hrvatskih sportaša:

- Osobno, ono što je na mene ostavilo najdublji trag je prvi samostalni hrvatski nastup na ljetnim Olimpijskim igrama 1992. godine u Barceloni kada je košarkaška reprezentacija igrala veliko finale. To je najosobnije jer se Hrvatska u ratu krvavo borila, a sportaši su kroz svoj međunarodni ugled omogućili da se o njemu u svijetu pročuje.

NOVI IZAZOV

Iako će Sportske novosti 10. listopada po 20.000. put izaći u svojem tiskanom izdanju, tisak, barem u europskim okvirima polako stagnira u odnosu na nove medije. Iako će Sportske novosti i dalje izlaziti u tiskanom obliku, već su sada prisutne i na ostalim platformama što jamči njihovu sigurnu opstojnost u medijskom okruženju. - Sportske novosti će nastaviti živjet i dalje. Dok postoji sport, postojat će i Sportske novosti. Tu ne treba miješati ono hoće li novine biti sve prisutnije na drugim platformama. Sportske novosti nikada nisu bile dostupnije no što su danas zahvaljujući novim medijima. Imamo prisutnost kroz web portal, društvene mreže, tu su i neki drugi kanali te Sportske novosti, kao i svaki drugi medij, moraju slijediti trendove. Ne možemo biti okrenuti samo onome što je izlazilo u posljednjih 75 godina jer ono što je izašlo u prvom broju Sportskih novosti je u duhu onog vremena pod nazivom Ilustrirane fiskulturne novine. U današnje vrijeme je to nešto sasvim drugo i možemo samo pretpostaviti što će biti u budućnosti. Činjenica je da se uz razvoj novih tehnologija mijenjaju i običaji pratitelja sporta. Prema istraživanjima iz ove godine sport koji ima najveći rast popularnosti je Esport. To je realnost i medij ne može preživjeti ako je zabetoniran u nekom starom vremenu. Sportske novosti to ne dopuštaju posebno jer smo u dnevnom ritmu i zna se da ono što je napravljeno jučer danas više ne vrijedi, a s ubrzanjem novih tehnologija događa se da nemamo vremena okrenuti se ni onome što je napravljeno prije sat ili dva već treba biti okrenut novome. Tako je i u sportu jer sami sportaši znaju da se ne živi od stare slave i podsjećanja na prošle utakmice jer već slijedi novi izazov - zaključio je glavni urednik Sportskih novosti.

PRENOSIMO www.hzsn.hr PIŠE Filip Ožbolt, novinar SN FOTO G. Mehkek /CROPIX; R. Valai/HZSN

Izdvojeno


Reci što misliš!