Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale, nakon šest tjedana rasta, jer su Saudijska Arabija i Rusija otvorile pitanje ublažavanja proizvodnih ograničenja koja su gotovo godinu i pol dana podržavala rast cijena.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna potonula 3,3 posto, na 76,45 dolara, dok je na američkom je tržištu barel pojeftinio 4,8 posto, na 67,90 dolara.

Sadržaj se nastavlja...

Do samog kraja prošloga tjedna cijene su se nafte manje-više stabilno kretale oko najviših razina od studenoga 2014. godine da bi u petak oštro pale nakon vijesti o mogućem povećanju proizvodnje OPEC-a i njegovih partnera. Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene proizvodnje vodećih svjetskih proizvođača nafte, kao i oštrog pada proizvodnje u krizom pogođenoj Venezueli.

Proteklih su tjedana cijene nafte podupirale i najavljene američke sankcije Iranu nakon što se Washington povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom. No, najava povećanja proizvodnje OPEC-a i partnera izazvala je pad cijena. Tim više što postoje naznake daljnjeg povećanja proizvodnje u SAD-u, premda se već u veljači u SAD-u proizvodilo rekordnih 10,3 milijuna barela dnevno.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za njih 15, na ukupno 859, najvišu razinu od ožujka 2015. godine. Kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 650 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Zbog svega toga, i u ponedjeljak ujutro cijene su nafte oštro pale na azijskim tržištima, nastavljajući negativni niz od prošloga tjedna. Tako je jutros na londonskom tržištu cijena barela skliznula daljnjih 2,6 posto, na 74,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3 posto, na 65,80 dolara.

Vijesti.rtl.hr