KAportal Iz godine u godinu raste broj razvoda, 2016. godine rekordna - s pravnog stanovišta o ovom trendu raspravljale karlovačke pravnice | Karlovački informativni web portal

Iz godine u godinu raste broj razvoda, 2016. godine rekordna – s pravnog stanovišta o ovom trendu raspravljale karlovačke pravnice

– 2016. godina je rekordna godina po broju razvoda, a bilo ih je čak 7.036. Stopa razvoda u odnosu na 100 sklopljenih brakova u RH iznosi 34,4 razvoda na 100 skopljenih brakova što je nešto ispod prosjeka EU koji iznosi 46,1. Najveću stopu razvoda imaju Mađarska i Portugal, a najmanju Irska i Malta. Jedina zemlja u kojoj se smanjuje stopa razvoda u odnosu na broj skopljenih brakova je Njemačka, što se tumači velikim prilivom mladog imigrantskog stanovništva. S ovakvim tendencijama u društvu mijenja se i stav zakonodavstva prema razvodu, što možemo pratiti u odnosu na pitanje  – dopušta li država razvod i koliko ga nastoji očuvati, kazala je Tamara Mušnjak Špišić, karlovačka odvjetnica koja je zanimljivo izlaganje održala pred kolegicama, karlovačkim pravnicama na još jednom redovnom susretu članica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji.

Ovog je puta susret održan u Pučkom otvorenom učilištu Pouka u Karlovcu, uz podršku ravnateljice prof. Ivane Latković i organizaciju koordinatorice udruge za Karlovac Marine Jarnjević.

Kako nam je rekla Marina Jarnjević, ovim predavanjem nastavio se niz stručnih predavanja, ovaj put kroz temu bračnih odnosa te instituta razvoda braka.

  • Tamara Mušnjak Špišić

    Naime, u vrijeme primjene OGZ-a brak je vezan uz vjersku pripadnost, a razvod iznimno dozvoljen samo kod građanskog braka. U vrijeme SFRJ Osnovni zakon o braku je razvod dozvoljavao samo iznimno i to samo po osnovi krivnje – brak je dozvoljen samo bračnom drugu koji nije kriv. Nakon Ustava iz 1974. godine obiteljsko pravo je u nadležnosti Republike. Republika Hrvatska donosi Zakon o braku i porodičnim odnosima kojim se liberalizira pitanje razvoda,  ali je i dalje prihvaćen koncept krivnje, a bračni drug koji je kriv za razvod ima pravo na razvod samo nakon dvije godine od prestanka zajednice života.  1998. godine  Republika Hrvatska donosi svoj prvi Obiteljski zakon koji napušta princip krivnje, ali zadržava obvezno mirenje bračnih drugova prije razvoda kada imaju maloljetnu djecu.  Slično stanje ostaje do 2014. godine kada Obiteljski zakon prvi puta ukida praksu mirenja i posredovanja između bračnih drugova,  već jedino ostaje intencija države da se bračni drugovi dogovore oko maloljetne djece i njihove skrbi.

    Vrlo slično uređenje ostaje na zakonu koji je sada na snazi od 01.11. 2015. a njime se napušta  bilo kakva intervencija države u bračne odnose – država nastoji da bračni drugovi postignu kroz obvezno savjetovanje pred Centrom za socijalnu skrb i medijaciju dogovor oko maloljetne djece i njihove budućnosti. Maksimalno je pojednostavljena procedura za bračne drugove bez djece, kao i one koji postignu Sporazum o pravnim posljedicima braka odnosno Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.  Zakon je djelomično zaživio u praksi, no neki instituti nisu u cijelosti profunkcionirali (samostalna roditeljska skrb u slučaju kada nema dogovora, poseban skrbnik za djecu i obveza roditelja da plaćaju troškove istog, medijacija rijetko uspijeva, itd).

    Sljedeće predavanje u organizaciji karlovačke podružnice udruge HUZUPP održati će se u ožujku, te će biti riječi o autorskom pravu.

    KAportal.hr

  • Odgovori