Razgovarao: Tihomir Ivka

Ovlašteni inženjer građevinarstva, sudski vještak, bivši predsjednik karlovačkog Društva arhitekata, građevinara i geodeta i sadašnji član „Švegarove grupe“, nezavisne liste koja je uspješno debitirala na mjesnim izborima u Gradskoj četvrti  Novi centar. To je u nekoliko glavnih odrednica Davor Petračić, 46-godišnji Karlovčanin, čovjek koji se ne miri sa stanjem u gradu u kojem živi i koji na temu boljitka Karlovca ima što reći.

Sadržaj se nastavlja...

KAP: Mjesni izbori su iza nas. Švegarova grupa kojoj pripadate osvojila je prve mandate u svom postojanju. Jeste li zadovoljni?

DP: Dobili smo 15 posto glasova u Novom centru i smatramo to velikim uspjehom, posebno ako imamo na umu da neke stranke koje su već dugo na političkoj sceni nisu dobile ni približno toliko. Jedino su koalicije dobile više od nas. Pitanje je kako bi bilo da su svi izašli samostalno.

KAP: Ovaj rezultat je dobar orijentir za lokalne izbore, koji su, pretpostavljam, glavni cilj djelovanja vaše nezavisne liste. Što je vas kao nešto starijeg u odnosu na ostatak te ekipe privuklo da politički djelujete?

DP:  Domagoj Švegar se profilirao kao čovjek koji pokušava pošteno i iskreno ući u politiku, i to me privuklo. Moja je stalna intencija bila da sudjelujem kroz civilno društvo u kreiranju boljitka ovog grada. Ali nije mi uspijevalo na taj način, bio sam predsjednik DAGG-a, i iako sam pomogao da se modernizira, da funkcionira u internetskom dobu, nisam uspio puno napraviti. Političke stranke me ne interesiraju jer se u njima stvaraju krugovi ljudi koji se bore za uske interese. Puno toga se svodi na to da stranke u tom krugu pozapošljavaju svoje ljude. To, dakako, ne vrijedi u sto posto slučajeva, ali većinom je to tako. Mi smo ljudi koji imamo svoj posao, koji radimo i nismo ovisni niti nam treba uhljebljenje. Ne počinjemo se baviti politikom na ovom niskom nivou zato jer želimo u budućnosti sebi osigurati nekakve poslove i namještenja. Nama je jedini interes da pokažemo kako politika može imati drugo lice, da bi trebala raditi u interesu svih nas. Formula je jednostavna, tek kad svima drugima bude bolje, onda će logikom stvari i nama biti bolje. Kad ljudi budu bolje živjeli i imali više novaca, onda ću i ja kao privatnik imati više posla. Sadašnja politika sa stranačkim interesima i koalicijama nas ne interesira. Naša platforma politike se bazira na projektima korisnim za ovaj grad, bez obzira otkud inicijativa dolazila. Podržat ćemo dobru ideju nekog anonimusa, HDZ-a, SDP-a, svejedno je. No smatram da će upravo naša grupa davati najviše ideja za konkretne projekte i tražit ćemo da nas na osnovu stručne ocjene kvalitete projekata podrže sve stranke.

KAP: Spomenuli ste da vas koalicije ne zanimaju. Ali u praktičnom smislu, pretpostavimo da „Švegarovci“ neće dobiti lokalne izbore. Što ako budete jezičac na vagi, da presudite hoće li u Karlovcu vladati jedna ili druga opcija?

DP: Do izbora ima duge dvije godine, u tom vremenu nećemo mirovati, već naporno raditi.  To bi moglo biti prepoznato, ne samo od nestranačkih ljudi, već i onih angažiranih u strankama. Vjerujem da nezavisna lista može pobijediti na lokalnim izborima.

KAP: U redu, ako pobijedite situacija je čista. No, hajdemo pretpostaviti da to neće biti tako. Kako ćete se odrediti u tom slučaju?

DP: Smatramo da bilo kakav koalicija ima isključivo negativni predznak. Vrlo jednostavno, ideje koje smatramo dobrima dobit će naš glas, bili mi u manjini ili većini. Isto tako argumentirano ćemo odbijati loše prijedloge za Karlovac. Djelovat ćemo apsolutno samostalno. Recimo, kad uđemo u fazu formiranja gradske četvrti gdje imamo dva mandata, prvo na čemu ćemo inzistirati je inventura. Ne samo gradske četvrti, nego same biti upravljanja gradskom četvrti, što to uopće znači. U sadašnjoj situaciji, vlast na najnižoj razini je apsolutno odcijepljena od donošenja bilo kakvih odluka u Gradu. Postavlja se pitanja smisla postojanja vijeća gradskih četvrti. S tim u skladu, vršit ćemo pritisak da barem predsjednici gradskih četvrti i mjesnih odbora sudjeluju direktno u radu Gradskog vijeća. Ako zakon ne dopušta da o imaju glas u gradskom vijeću, predsjednici bi trebali imati barem pravo aktivnog sudjelovanja, predlaganjem i sudjelovanjem u raspravama. To bi bila neka vrsta direktne demokracije. Oni su izabrani na terenu od ljudi na konkretnom području i imaju puni legitimitet da argumentirano zastupaju interese ljudi i svoje četvrti u Gradskom vijeću. Mogućnost donošenja loših odluka je u takvom slučaju mnogo manja. S tim da to rade bez naknade, da im bude čast. Naša grupa, „Švegarovci“, smatramo da ovo društvo treba izgraditi odozdo, a ne odozgo. Treba početi rješavati sitne stvari i uvjeravati ljude da je taj način dobar i ići prema gore. I onda s visoke razine postojeća pozitivna iskustva širiti dalje da bi Hrvatska prosperirala.

KAP: Rekli ste da kao predsjednik DAGG-a niste uspjeli puno učiniti. Zbog čega?

DP: Ilustrirat ću vam kroz primjer. U četvrtak sam bio na jednoj diskusiji o prostornom planiranju  s uvaženim gostima iz Zagreba i gdje sam u kratkom vremenu dobio uvod u politiku prostornih planova. Naša kolegica Đurđa Lipovščak je dala fantastičan presjek od osnivanja grada Karlovca do danas i nevjerojatno je da se kroz našu povijest do unazad zadnjih 20 godina držalo do principa prvo koncepcija, odnosno strategija, a tek onda izrada plana. Arhitekt mora imati gotovu strategiju razvoja grada da bi mogao napraviti kvalitetan prostorni plan. U jednom slučaju iz davnih dana Grad je raspisao natječaj za razvojnu strategiju. Stiglo je pet, šest ponuda, sve su odbijene, ali je kasnije vlast uzela od svake pomalo i onda arhitektima dala da na osnovu te strategije naprave prostorni plan. Danas to nemamo. Danas jedan arhitektonski ured dobije posao izrade prostornog plana bez utvrđene strategije. Kako će arhitekti planirati ako ne znaju koji je opći stav o pitanjima što želimo, gdje ćemo se razvijati, gdje će nam biti industrija, gdje stanovanje, a gdje rekreacija?  Svaki prostorni plan je odraz strategije razvoja grada. Strategije nemamo, a radimo prostorne planove i to je bačen novac.

KAP: Problem je očito u tome što o strategiji treba odlučiti politika.

DP: Politika bi trebala biti pametna, širokih pogleda i znati pustiti struci da se razmaše. Treba je natjerati da se odredi u pogledu pravaca razvoja Karlovca temeljem resursa i predispozicija, što ćemo forsirati, čega bi se htjeli riješiti.  Sve to izložiti širokim i temeljitim javnim raspravama, jer se tako se dolazi do novih ideja i na kraju pustiti struci da te ideje i smjernice koncentrira i pretoči u kvalitetu. Noviji prostorni planovi su redovito bili nerazumljivi, podložni raznim tumačenjima i neprimjenjivi u praksi. Upravo zbog toga, kad je donesen prošli prostorni plan, kao predsjednik DAGG-a predložio sam gradskoj vlasti da nakon javne rasprave i svih primjedbi, pročišćen dođe kod nas u DAGG na stručnu raspravu, da ga mi ljudi od prakse testiramo, da se stavimo u ulogu investitora i ispitamo arhitekte koji su ga izrađivali o detaljima, kako bi došli do toga je li plan primjenjiv u praksi. I tako bi izbjegli situacije da investitori odustaju od ulaganju zbog loših i nedefiniranih planova. Na kraju, dobio sam bezobrazan odgovor iz gradske uprave da to nije kviz znanja. Znači, apsolutno nepoštivanje struke. To vam je odgovor zašto smatram da kao predsjednik DAGG-a nisam uspio napraviti puno. Mi kao „Švegarovci“ to nepoštivanje struke želimo iskorijeniti.

KAP: I onda kao rezultat imamo 20-godišnji urbanistički kaos.

DP: Slažem se. Ali ne bih ulazio u detalje u to jer je to pitanje arhitekture, i ima kolega koji su stručno pozvaniji o tome govoriti, kao što je gospodin Lasić ili spomenuta gospođa Lipovščak. Mogu samo reći da arhitekturu osjećam kad hodam gradom i da mi je u jednom dijelu grada ugodno, u drugom dijelu jedva čekam da prođem.

KAP: Možete biti konkretniji, gdje vam je ugodno, a gdje nije?

DP: Stari dio grada ima više štimunga i više karlovačkog štiha, negoli je to slučaj s dijelovima novog dijela Karlovca. Iz mog kuta gledanja arhitektura starog dijela je bolja i primjerenija čovjeku. Očito je da su napravljene greške s grupiranjem trgovačkih centara u novom dijelu, nije poštivan glas struke da je jugoistočna varijanta autoputa bolja od sadašnje, sad se karlovačku struku ne pita o položaju buduće nizinske pruge koji je katastrofalan za karlovački kraj. Predviđa se da će ići uz mekušansku šumu, ide preko vodonosnih slojeva Korane i Mrežnice, dolazi na visokim stupovima do Petraka. Naš je stav da bi bilo jeftinije i kvalitetnije rješenje prugu izmjestiti još 3-4 kilometra južnije od Karlovca, ali nas nitko ne čuje.

KAP: Vidio sam vaš tekst u kojem govorite o negativnim posljedicama ISPA projekta koji bi trebao riješiti karlovačke rijeke zagađenja. Konkretno, u smislu središnjeg uređaja, pročistača na izlazu u Kupu. O čemu je riječ?

DP:   Za mene je nevjerojatno da feasibility studija bude prezentirana kad je uređaj već izgrađen. Preko  takvih studija investitor unaprijed doznaje je li mu projekt prihvatljiv s  financijske i strane tehničke izvodljivosti. Nus produkt pročišćavanja je mulj, a po najjeftinijim varijantama zbrinjavanje mulja bi koštalo oko 800 tisuća eura godišnje. Ukratko, taj bi mulj nakon sušenja trebalo spaljivati na visokim temperaturama u pećima, na primjer, cementara. Onda doznajemo da hrvatska regulativa zapravo ne dozvoljava da takve firme spaljuju takve vrste otpada. Imamo uređaj, a ne znamo kamo ćemo s muljem.