KAportal Studija izgradnje male HE u Brodarcima od danas na javnom uvidu, javno izlaganje u petak | Karlovački informativni web portal

Studija izgradnje male HE u Brodarcima od danas na javnom uvidu, javno izlaganje u petak

brodarci
Lokacija predviđena za malu hidroelektranu

Grad Karlovac objavio je poziv na javni uvid u Studiju prihvatljivosti zahvata gradnje male hidroelektrane u Brodarcima kod Karlovca a koji će se održati od 29. travnja do 29. svibvnja u karlovačkoj gradskoj upravi dok je javno izlaganje o studiji zakazano za petak 3. svibnja u maloj vijećnici Grada Karlovca.

Investitor je tvrtka Tekonet kojaplanira izgraditi malu protočnu hidroelektranu instaliranog protoka oko 120 m3 i ukupne godišnje proizvodnje u prosječno vlažnoj godini oko 15,8 GWh.

Zanimljivo, ideja izgradnje hidroelektranje u Brodarcima postoji još od kraja 60-ih godina prošlog stoljeća, od prije nego što se gradio kanal Kupa – Kupa. Mala HE uklopila bi se u postojeći sustav obrane od poplave kod brane na rijeci Kupi.

  • KAportal.hr

  • 25 komentara

    1. Apsolutno sam protiv izgradnje .Iako nije istog tipa kao Lešće bojim se da će izazvati iste posljedice-hladniju vodu,ispuštanje vode tj.vodni valovi ,potapanje jednog dijela zemljišta uzvodno od brane…….
      Možda sam u krivu ali nadam se da ćemo u gradskoj vijećnici na prezentaciji projekta saznati puno više.
      Mislim da je negdje napisano da neće biti izrađena studija utjecaja HE na okoliš,zanimljivo ako uzmeš u obzir da smo čak i uz studiju kod Lešća dobili potapanja vrtača, velike vodne valove na Dobri i Kupi,hladnije rijeke i velika ispiranja riječnih korita(urušavanja obala).
      žIVI BILI PA VIDJELI.

    2. Apsolutno nemoguće, mHE i HE su dvije potpuno različite stvari.

      http://hr.wikipedia.org/wiki/Male_hidroelektrane

    3. Mene zanima da li postoji bolje tehničko rješenje i bolja lokacija. Što ako se HE postavi negdje kod PPK prije ušća s Koranom sa prevodnicom za brodice i mostom (spoj Gaze sa sjevernim dijelom grada , budućom poslovnom zonom i pritupom na autocestu) ne previsoko tako da iznad spoja sa kanalom Kupa-Kupa ne utječe značajno na povišenjea vodostaja i da HE Ozalj nema za posljedicu smanjenja kapaciteta (moja procjena da je tu bez problema moguće podići branu visine 5-6 m) a Karlovac dobiva odličnu rekreacionu površinu a ne dosadašnji duboki i nepristupačni kanal, pogodnu za veslanje, za postavu splavi sa ugostiteljskim objektima, pristaništa za brodice buduće luke. Ukratko grad bi se približio Kupi , na Kupi i oko Kupe bi se odvijao noćni život grada i od nje bi grad imao koristi jer bi bila stalnog umjereno visokog vodostaja. Kanal Kupa-Kupa i dalje bi uz određene modifikacije služio kao ziherung od poplave i odvodio višak vode. Naravno tu mogućnost trebaju potvrditi eminentni stručnjaci iz tog specifičnog područja.
      Naravno, zanima me mogućnost da u tu investiciju uđe grad i od nje ima koristi za vlastiti razvoj a ne da se bogate ionako bogati pojedinci. Cijena izgradnje je cca 1-1,5 mil€/ MW instalirane snage za cca 8 MW = 8-12 mil €, odnosno cijena je nešto manja od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s tim da se ovdje stvara dodatna vrijednost za grad, a na uređaju se stvaraju dodatna financijska opterećenja za grad. Ja sam za to da se to malo izbalansira…

    4. Tuljo….

      apsolutno moguće……ako koristiš Wikipediju kao izvor to govori koliko ozbiljno si se informirao

    5. 1. Wikipedija je najjednostavniji link za širu javnost, nismo na stručnom skupu nego na KAportalu

      2. Neovisno o tome, ti si ovim argumentirao ili demantirao…što točno i na koji način? 🙂

      3. Vrlo često si na ekološkim temama pa pretpostavljam da se time i baviš pa je u tom slučaju stvarno šokantno ako ne znaš što su mHE i da one ne mogu napravit apsolutno ništa od onog što je naveo Matija.
      Određeni utjecaj na okoliš mogu imati, prvenstveno na riblji svijet i treba voditi računa o tome da se te moguće posljedice izbjegnu ili maksimalno ublaže.

      Ali ne, mHE niš ne poplavljuju, ne izazivaju nikakve vodene valove, itd.

    6. Tuljo…..

      vjerojatno znaš da ne postoji u svijetu univerzalna definicija što su to mHE, već to svaka država za sebe određuje i uglavnom temeljem instalirane snage.

      Činjenica je da se i kod njih radi fragmentacija rijeke(tamo di to ne postoji-pregrada/slap)….i sad gle recimo dvije situacije:

      – planirana HE Lučica na Korani po snazi spada u mHE, ali u zahvatu obuhvaća izgradnju pregrade od mislim cca 15-20m……koja bi trebala u uzvodnom toku stvoriti akumulaciju od milion kubičnih metara vode. Ali ona spada kao pod mHE……i za nju nije obavezna PUO. …a činjenica je ta da izaziva utjecaj na okoliš.
      Znači …nastoje se izbjeći postupci PUO …koji bi trebali odgovoriti na pitanja utjecaja (koliki /kakav)

      -rijeka Kupa…..već imaš Ozalj…i upravo sad paralelno sa Brodarcima je i u postupku mHE Ilovac…. za svaku posebno od njih donosi se Ocjena o potrebi PUO….di se to izbjegava….i kada bi izolirano u nekom modelu procjenjivao njihov učinak možda i utjecaj ne bi bio poguban.

      Ono što se izbjegava je procjena kumulativnog učinka svih njih….jer ako ti recimo u dužini od 5km…imaš 3-4 fragmentacije/pregrade slap rijeke …učinak je sigurno značajniji nego gledajuću svaku posebno ne uzimajući ostale u obzir. S time da u slučaju Brodaraca se mijenja i korito Kupe…što definitivno može imati utjecaj ….o čemu je svoje mišljenje reklo i Ministarstvo

    7. nema tog energetskog objekta koji nema nekakav negativan utjecaj na okoliš. Čak i oni koje smatramo da su “ekološki” to nisu, pitanje je samo koju vrstu negativnog utjecaja uzrokuju i koja im je veličina izgradnje. Male HE ne utječu na okoliš puno poput većih HE, posebno akumulacijskih kao HE Lešće. Stoga HE Brodarci ne bi smjeli tako negativno djelovat, osim naravno po životinjski svijet u Kupi. Ovo za lančani utjecaj i potrebe izrade PUO je istina, kumulativni efekt se ne bi smio zanemarit. O takvim stvarima i grad mora vodit računa da se ne bi ponovila devastacija Dobre.

    8. baja111, slažem se da sve ima neki utjecaj, ali kod mHE se u 99% slučajeva ograničava na utjecaj na riblji svijet (ne kažem da je to nebitno ali se može i izbjeći ili barem maksimalno smanjiti)

      TPX, to isto stoji ali mislim da je i u EU i u HR granica na 10MW

    9. nije univerzalno u EU….kod nas je 5MW

    10. Toplo se nadam da od ovoga nebude ništa.

    11. Po rezultatima i moći firme investitora, ispada da bih i ja mogao ući u takav biznis, odnosno dosta nas, a mislio sam da je to dost zahtjevan projekt…
      http://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/tekonet/Detaljno/70582

    12. Iskreno se nadam da će netko zatražiti i mišljenje mr.sc.Ivice Plišića generalnog direktora Hrvatskih voda o tome, jer čovjek zna posao kod upravljanja vodama i poplavama.
      Osnovi okidač za izradu projekta kanal Kupa- Kupa je poplava 1966 i sjećanja na poplavu 1939.
      Naime VES Brodarci u izvornom obliku kao projekt Elektroprojekta i kasnije Građevinskog fakulteta ima osnovnu ulogu da reducira velike vode Kupe kod Brodaracana način da ih preusmjeri u kanal Kupa -Kupa.
      Naime vodni val od 1415 m3 u sec treba razbiti na 650 m3 u sec kroz Karlovac i 765 m3 u sec kroz kanal Kupa Kupa.Sada kroz Karlovac ide 1224m3 u sec a kroz kanal samo 191 mu sec..

      Naravno da Hrvatske vode moraju biti investitor tog projekta,a ne neka “no name” tvrtka i naravno da se mora napraviti kompletan sustav uključeno: VES Brodarci, retencija Kupčina, ustava Šišljavić na kanalu Kupa -Kupa ,ustava Kupčina na retenciji Kupčina kao i nasipe uzvodno po obali Dobre i Kupe.
      Ovom prilikom pozivam i ministre Vrdoljaka i Grčića da razmisle (ali brzo) o financiranju iz kohezijskih fondova jer tu osim vode ime i energetike i plovnih putova, a projekt je svakako zanimljiv i za navodnjavanje, uređenje do sada plavljenih područja i zemljišta.

      Glave skupa i pokrenimo konačno jedan veliki investicijski projekt.

      Podaci su opće dostupni i propisao sam ih skraćeno da komentatori shvate bit problema jer mini hidroelektrana uopće nije bitna iako je moguće da se na VES Brodarci izgradi i ozbiljna elektrana sa proizvodnjom od 50,56 GWh.

    13. Da baš Hrvatske Vode i HEP su stvarno tvrtke kojima treba vjerovati….to svi mi vidimo na primjeru Lešća (dalje od toga ne treba ići).

      Ovakav projekt kak su ga oni zamislili nema šanse dobiti novce negdje vani …jer pitanje problema poplava rješava na način koji je debelo zastario.

      Pitanje je zašto te tvrtke nastoje izbjeći proceduru PUO…., a samim time i izradu studije koja bi trebala sagledavati ukupan utjecaj svih izgrađenih i planiranih objekata na Kupi.

    14. @TPX
      mislim da nisi shvatio poantu priče…..
      posao odrađuju mali projektanti mali stručnjaci za zeleno za nekog koji će privatno investirati u mHe

      Vjerojatno u ovoj fazi Hrvatske vode ni HEP nemaju pojma o tome osim na polu privatnim razinama….

      Zanimljivo je da linija događanja (nasuta brana , betonska brana , gumena brana) ide rubno po strategijama i što se tiče Hrvatskih voda i što se tiče HEPa….a umjesan je i IGH pa bi rekao da je tu još uvijek neka čudna ekipa iz ere HE Lešće.

      Što se tiče ministarstva i Zmajlovića izbjegavanje PUO i skretanje teme samo na zaštitu prirode pokazuje da nema pojma o zahvatu ni on ni ministarstvo. Tu mi je čak i žurba jako čudna.

      Inače kad pogledaš projekt…jasno je da je on tehnički sasvim ok i da bi se svi nizvodno od Karlovca preporodili da se to izgradi.

    15. Inače kad pogledaš projekt VES Brodarci ( a ne ovaj projekt mHe)…jasno je da je on tehnički sasvim ok i da bi se svi nizvodno od Karlovca preporodili da se to izgradi.

    16. paky….

      smrdi …smrdi …jako smrdi….

      ono što hoču reć je samo da je nemoguće da HV ne znaju ….jer su oni nositelji zahvata ….što se vidi i u zahtjevu. Stvar je u tome što se oni hoće (mHE-Tekonet) ugurati pod rješenje iz 2008…..di to nije “obrađeno”.

    17. još jedan projekt izvučen iz prašnjave ladice i nepripremljen za danjašnju situaciju lansiran na stol kvaziinvestitorima koji će nastojati proći što jeftinije.. nije čudo da nakon Lešća pušemo i na hladno..
      http://www.mzoip.hr/doc/Zastita_prirode/Studija_23_04_2013_1.pdf
      ..

    18. “Minimalna izdašnost izvora rijeke Kupe iznosi 1,2 m3/s, a maksimalna čak 144 m3/s (izmjereno na limnigrafu u Kuparima ).”
      I da se podigne nivo Kupe za nekoliko metara vode u dobrom dijelu godine vode neće biti dovoljno. Ili će je usmjeriti na mini hidrocentralu pa će tok rijeke presušiti ili će biti obrnuto.
      “još jedan projekt izvučen iz prašnjave ladice i nepripremljen za danjašnju situaciju lansiran na stol kvaziinvestitorima koji će nastojati proći što jeftinije.. nije čudo da nakon Lešća pušemo i na hladno..”

    19. Očito treba IGH opet spašavat. Moguće da se kreće u opako zidanje druge godine.

    20. @Jurica
      pročitaj malo ovo….

      http://www.matica-hrvatska-karlovac.hr/stapek.pdf

      Protok vode za visokog vodostaja u Karlovcu je 1643 m3/sec, a za niskog svega je 10,3 m3/sec.
      S obzirom na protok i brzinu, vodena snaga Kupe procjenjuje se na 36 MW.

    21. Bio na izvoru Kupe. http://hr.wikipedia.org/wiki/Kupa – Minimalna izdašnost izvora rijeke Kupe iznosi 1,2 m3/s, a maksimalna čak 144 m3/s
      10 m/3 vode je 10 000 litara. x 1 sek. Imaš krive podatke
      Pazi tek poslije Brodaraca se u Kupu ulijeva Korana skup s Mrežnicom.

    22. Skraćeno se može utjecaj MHE Brodarci svesti na dva osnovna utjecaja:
      Pri manjim vodama podiže se razina vode u uzvodnom koritu i održava na koti 112 m n.m.
      Pregrađivanjem rječnog korita prekida se migracija riba uzvodno..

    23. ernestlaverdure

      Jurica,
      malo si pomiješao.
      Mislio si na Dobru.
      Korana se ulijeva u Kupu tek poslije Karlovca. A Mrežnica kod Mostanja u Koranu.

    24. @Modesty
      1.
      2.
      3. više nikad se neće napraviti VES Brodarci i više nikad se Karlovac neće moći braniti od poplave
      4. više nikad se nizvodne ceste neće moći obraniti od poplave (Koritinja, Šišljavić)

    25. @paky
      nije sporno da se sustav obrane od poplave napravi, nego su sporni uvjeti pod kojima se želi izgraditi..

    Odgovori