Jeste li znali da plastika čini 85 posto otpada na plažama? Ili da svaki Hrvat u prosjeku proizvede 403 kilograma smeća godišnje, a da od toga samo 78 posto komunalnog otpada završi na odlagalištu?

Europska unija godišnje proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada, uključujući 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se reciklira.

Sadržaj se nastavlja...

Teško je razmišljati o smeću kojeg sami proizvodimo, pogotovo kada nam misli lete na početak školske godine, godišnji odmor, mirovinsku reformu ili, primjerice, na smanjenje poreza o hrani.

Govoreći o hrani, jeste li znali da građanin Hrvatske na dan baci oko pola kilograma hrane, što je ukupno 380 tisuća tona na godinu ili gotovo 16 tisuća nakrcanih šlepera?

Zato je Odbor Europskog parlamenta za okoliš donio uredbu po kojoj svaka zemlja članica treba povećati udio komunalnog otpada koji se reciklira. Prema prijedlogu uredbe o kružnom gospodarstvu, taj udio treba biti povećan sa 44 na 55 posto do 2025. godine, do 2030. bi se taj broj trebao popeti na 60 posto, a 2035. bi trebao iznositi 65 posto.

To bi bilo krasno da Hrvatska nije jedna od 14 zemalja članica kojoj prijeti opasnost da neće ispuniti cilj recikliranja 50 posto komunalnog otpada do 2020. godine.

Na tragu promjene

No, jedna djevojka odlučila je stati tome na kraj krenuvši od sebe same. Razgovarali smo s 26-godišnjom Anamarijom Prgomet koja stoji iza pokreta Zero Waste Croatia.

A tko može bolje objasniti što je to zero waste nego osoba koja ga prakticira već nešto više od godinu dana. Zero waste je, kako objašnjava Anamarija, novi nivo veganskog aktivizma koji je ujedno i pokret i životni stil. To je filozofija koja podrazumijeva da se ništa ne odlaže na odlagališta niti na spaljivalište. Cilj je da se što više otpada ponovno iskoristi, reciklirati. Također se trude manje kupovati, a sami proizvode kozmetičke proizvode i hranu.

Vijesti.rtl.hr