„Na Ilijinoj glavici, dakle na ulazu u područje oko povijesne jezgre te na izlasku, dakle na Boninovu, postavit ćemo kamere koje će evidentirati sve one autobuse koji su najavili i imaju razlog ići prema povijesnoj jezgri, kao i one koji to nisu napravili. Dakle, onima koji nisu na 'whitelist' automatski će se slati kazna. Ne želimo nikoga kažnjavati nego želimo da svatko tko uđe u Grad kupi 'slot'. Vjerujem kako ćemo do 1. ožujka biti spremni te kako će sustav kamera profunkcionirati. Nećemo kažnjavati agencije nego autobuse, a kazna će iznositi 10 tisuća kuna po prolasku. Pa vi uđite. Osim toga, na osnovu prikupljenih podataka naši ljudi koji rade na Pilama će svaki dan znati u koliko im ura netko dolazi i moći će se predvidjeti gužve,“ kazao je Franković. Najavio je i promjene po pitanju ostalih vozila koja prolaze oko Grada.

„Što se tiče svih drugih automobila, 2021. godine u povijesnu jezgru i oko povijesne jezgre neće moći nitko osim onih koji budu imali PPK karticu Sanitata, a to su dakle ili građani grada Dubrovnika ili stanovnici općina bivše općine Dubrovnik. Svi to imaju pravo kupiti, a tko ne bude imao PPK karticu, neće moći proći. Osim toga, parking Pile parking Žičara će biti samo za ljude s PPK karticom,“ izjavio je.

Govoreći o liberalizaciji autotaksi tržišta, Franković je kazao kako se neće ići u izmjene Zakona jer ne bi donijele ništa novo.

„Licence su podijeljene na pet godina, no mogu se napraviti izmjene po pitanju ograničavanja prometa oko povijesne jezgre. Ovo što sam spominjao su samo početne mjere, to je prvi segment. Za pet godina možda u Grad neće moći ući nitko osim žitelja tog područja  koji imaju PPK karticu,“ kazao je.

IDUĆE GODINE KRUZERI OD JUTRA DO VEČERI, ALI NE ISTOVREMENO

Franković je podsjetio i na prizore zakrčenog ulaza u Grad s Pila gdje se čekalo na ulazak na Stradun.

„Osim onog jednog scenarija MSC-a, pune dvije i pol godine se to u našem Gradu nije dogodilo zahvaljujući boljoj koordinaciji dolazaka i odlazaka cruise brodova. Nije uopće bitno koliki je ukupan broj gostiju s kruzera na kraju godine, ako su oni dobro raspoređeni tijekom dana jer onda problema nemamo .Problem je kad imamo pet kruzera istovremeno, to ne možemo podnijeti. To ne smijemo više dopustiti da se dogodi u našem Gradu. Nismo napravili neke maestralno velike stvari, mi smo samo započeli upravljati destinacijom. Idemo korak po korak. Ove godine 70 posto vremena su u Dubrovniku bila dva kruzera istovremeno. Iduće godine 95 posto vremena će biti dva kruzera istovremeno. Ali dva kruzera mogu biti ujutro, dva popodne i to možemo bez problema podnijeti. Iduće godine gotovo 60 posto kruzera će boraviti u našem Gradu od jutra do večeri, dakle do 22:00 sati. To smo postigli u suradnji s CLIA-om. UNESCO nas danas ističe kao dobar primjer,“ kazao je Franković.

Na pitanje moderatora koliki je to broj istovremenih gostiju koje povijesna jezgra može podnijeti, Franković odgovara kako je to šest i pol tisuća gostiju, ali ne samo na Stradunu nego i na zidinama.

Govoreći o budućnosti turizma, kazao je kako velike mogućnosti u budućnosti ima Gruž, kroz koji će u budućnosti prolaziti tunel.

„Projekt Intermedijalni centar Gruža predviđa izgradnju tunela koji bi se spustio kod Solske baze i izašao na Radeljević. Time će  Gruž prestati biti područje kroz koje samo voze automobili. Vlada RH nam je dala apsolutnu podršku za projekt i očekujemo da to postane pilot projekt EU, a vrijednost istog je  100 milijuna eura. Pripremamo taj projekt za proračunsko razdoblje 2021. - 2025. godine. Kreirali smo novu vizuru grada,“ izjavio je.

NE POTROŠE KRUZERAŠI U DUBROVNIKU SAMO 20 KUNA 

Krešić se također osvrnuo na pitanje gužvi na ulazu u Grad koje su  sada postale prošlost.

„Gužve koje smo mogli vidjeti prethodnih godina su nešto što se naziva UNESCO-ov poljubac smrti, dakle kulturna baština koja je zaštićena postaje magnet za posjetitelje, privlači sve veći broj njih i ugrožava ono što smo htjeli zaštititi. Zato je važno upravljati, temeljem informacija, analitičkih podloga, stručnih analiza, a ne osjećaja i intuicije. Plan upravljanja starom gradskom jezgrom i buffer zonama u idućem petogodišnjem razdoblju će osigurati da se Grad ne nađe na listi ugrožene baštine. Također, radimo i procjenu prihvatnog kapaciteta pa ćemo vidjeti koliki je to optimalan broj posjetitelja koji bi mogli biti istovremeno u nekom dijelu grada i koja su to usuka grla te predložiti akcijski plan,“ istaknuo je.

Odgovarajući na pitanje moderatora, otkrio je koliko troše gosti u Dubrovniku.

„Prosječni dnevni izdaci gosta u Dubrovniku iznose 170 eura, a to je tri puta više od prosjeka za Hrvatsku. Gosti privatnog smještaja u prosjeku dnevno troše 114 eura, hotelski gosti 217 eura, gosti s međunarodnih kruzera koji ostaju u Gradu pet do šest sati 50 eura, dok gosti s domaćih kruzera obično u Gradu borave 10-ak sati i troše oko 100 eura dnevno jer dulje borave,“ odgovorio je.

ŽALE SE NA DOSADNE I NESTRUČNE TURE

Dragičević je predstavila svoja istraživanja u kojima je otkrila koliko su gosti koji posjećuju Dubrovnik zadovoljni destinacijom i koje su njihove zamjerke.

„Ono što me jako zanimalo jest kako nas ocjenjuju gosti koji se vraćaju. Uspoređivala sam istraživanja iz 2018. s 2008. godinom. Uvijek imamo dio klijenata, dakle 30-ak posto, koji nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni, potom 50 do 60 posto njih koji su zadovoljni ili vrlo zadovoljni, a 20-ak posto gostiju u kategoriji nezadovoljnih i vrlo nezadovoljnih klijenata. Mi smo grad kojem se može dogoditi sudbina Venecije te bi po tom pitanju trebali biti jako oprezni. Također, dio zamjerki se odnosi i na kulturna dobra (nedovoljna segmentiranost proizvoda, proizvodno-orijentirana ponuda) primjerice klijenti očekuju veću raznolikost ponude, recimo izložaka. Jedna od zamjerki jest i ta da su vrlo slične turističke ture i da ponekad imamo nedovoljno stručne ture,“ izjavila je.

'POŠALJI BILO KOGA ZA KONOBARA, SAMO NEKA IMA DVIJE RUKE I NOGE!'

Perić se osvrnuo na probleme manjka  radne snage u turizmu i ugostiteljstvu kao i vrlo često nedostatak njihove stručnosti.

„Gdje su nam večeras ovdje predstavnici hotela, agencija? Gdje su nam večeras oni koji su trebali biti tu? Za koga mi to organiziramo? Jedan dio kvalitetnih kadrova je stekao uvjete za mirovinu, a mnogi su završili svoj ovozemaljski život. Također, postavljam sebi pitanje – koliko imamo djece? Moji pokojni roditelji su nas imali osmero, a danas se zgražamo nad četvero djece jer nas dekomodiraju. Nema kadrova koji će sutra upisivati fakultete da bi ostali ovdje,“ izjavio je te naveo probleme s kojima se susreću djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu.

„Obezvrijeđena je struka uslužnih zanimanja. Lijepo je što Grad potiče proizvodna zanimanja, daje potpore, ali je neminovno da će dvojica urara u Dubrovniku zatvoriti svoje butige. Tko će nam promijeniti baterije na satu? Nema proizvodnih zanimanja. Biti ugostitelj je jedno od najljepših zanimanja. Mislim kako je Turistička i ugostiteljska škola ove godine upisala 12 konobara. Zašto se ove godine njih upisuje 12? Jer danas novokomponirani vlasnici misle kako svatko može biti konobar. Dalje, tu je i problem neadekvatne plaće, plaćanja na crno…Što rade inspekcije? Potom ,nedovoljna stimulacija zaposlenika, neredovite plaće. Danas je u Dubrovniku toliko skup život da čovjek koji ima pristojnu plaću jedva spaja kraj s krajem. Prekovremeni rad, noćni rad, rad praznicima... To je tek dio problema. Iz jedne visokokategorne kuće su zvali u srcu sezone imamo li im poslati kuhara i konobara. Kad je rečeno kako ih nema, odgovorili su - ma pošalji bilo koga, samo neka ima dvije ruke i noge. Eto, to se događa,“  izjavio je Perić.

'NEKE SILE NAS VUKU U PROSJEČNOST'

Na pitanje jesmo li postali prosječna destinacija, Miletić odgovara potvrdno.

„Zadnjih 10-ak godina smo se uduplali s brojem noćenja, no to vrijedi i za Hrvatsku, ali i svijet. Teško je odvojiti dubrovački turizam od događanja na svjetskom turističkom tržištu koje godišnje raste pet ili šest posto, a broj dana boravaka u svijetu se smanjuje, što se također događa i u Dubrovniku. Neosporno je kako ćemo rasti, ali će u operativno smislu biti sve teže to voditi. Turizam nikad nije bio profitabilniji za hotelijere, a nikad nije bilo teže raditi nego danas. Imamo radnu snagu, a od njih ne znam je li 30 posto završenih konobara odnosno kuhara,“ izjavio je Miletić.  

Ljubić je kazao kako prosječnost nije nešto čime bi se Dubrovnik trebao zadovoljiti s obzirom na to kako se od njega očekuje više. Ipak, kako kaže, 'neke sile nas vuku u prosječnost'.

„Financijski smo zadovoljni, ali nismo zadovoljni turizmom koji se događa u Dubrovniku. Jednostavno Dubrovnik se mijenja onako kako ne bismo htjeli. 70-ih godina su se ljudi divili kako je Dubrovnik grad u kojem ljudi ipak žive. Danas, a na Prijekome sam 30-ak godina, jedva čekam navečer da odem iz Grada. Devastirani smo, to je ono što su nam učinili 91. godine, a sad nam se događa isto. Nisam političar, ali Franković se jedini uhvatio u koštac s problemima koje su drugi stvarali,“ izjavio je.  

Predsjednica Gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić održala je prezentaciju na temu Turistički trendovi DNŽ .

„Govoreći u turizmu, uvijek se moram osvrnuti na broj dolazaka i noćenja. Vidite kako su prethodnih 11 godina porast broja dolazaka i noćenja, no posebno bih istaknula udio broja noćenja i dolazaka koje je ostavio Dubrovnik u podacima DNŽ. Možemo zaključiti kako u Dubrovniku turisti ostvaraju kraći broj dana boravaka. U 2008. godini hotelski smještaj je ostvarivao više nego dupli broj dolazaka u odnosu na privatni smještaj ,a kasnije su se te vrijednosti sve više približavale,“ kazala je između ostalog te se na samom kraju osvrnula na problem manjka radne snage.

„Sve i da povećamo popunjenost hotelskih kapaciteta, tko bi nam radio? Imamo li kvalitetne radne snage? Imamo li ikakve radne snage?,“ upitala je. 

Tko je bio na tribini o budućnosti hrvatskog turizma, provjerite u fotogaleriji.