Nakon što je Jutarnji list objavio priču o djelatnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područnom uredu Karlovac Mandici Skuljan, koja je zbog neljubaznosti prema nezaposlenima dobila otkaz u javnoj ustanovi u kojoj je radila skoro 30 godina, a potom je na Općinskom sudu izgubila prvostupanjsku presudu, KAportal donosi njezine argumente iz tužbe kojima je pokušala uvjeriti sud da otkaz nije bio valjan te da bi je trebalo vratiti na posao.

Druga strana se nije očitovala

Sadržaj se nastavlja...

U svojoj tužbi ona navodi da je otkaz "zbog skriljenog ponašanja radnice zaprimila u studenom 2014. godine", dva tjedna kasnije ona je psolodavcu podnijela zahtjev za zaštitu prava, na koji se druga strana nikada nije očitovala. - Kako se radi o redovitom otkazivanju zbog skrivljenog ponašanja tužiteljice, koja je kod tuženika radila gotovo 30 godina, bilo je za očekivati da bi tuženik razloge otkazivanja "s dužnom pažnjom objektivno ocijenio, točno, jasno i nedvosmisleno ih obrazložio i vremenski locirao a ne samo brojčano, pojasnio sve uzročno-posljedične veze, naveo sve aktivnosti koje je on poduzeo da bi tužiteljici omogućio obavljanje poslova pod jednakim uvjetima, kao i drugim savjetnicima" - piše u tužbi Mandica Skuljan.

Podcjenjivali je i izolirali

Tuženik razloge otkazivanja opravdava tužiteljičinim kršenjem Ezičkog kodeksa, a ona tvrdi kako je on sam prekršio mnoge odredbe tog kodeksa. - Razlozi za otkazivanje se nabrajaju uopćeno i paušalno, prepisana su načela iz Etičkog kodeksa bez sadržaja pozivom na jedan članak Pravilnika o radu, u kojem se Etički kodeks niti ne spominje. Odluku o otkazu temelje na članku 62. Pravilnika o radu, u kojem je nabrojano 14 "osobito teških povreda" ali ne i njihov sadržaj, što onemogućuje da pod odabranu povredu podvede svako ponašanje radnika, koje mu iz nekog razloga nisu po volji. - navodi, pa se poziva na članke zakona koji tvrde da je poslodavac dužan zaštiti radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. U posljednjih šest godina, u odnosu na tužiteljicu, njoj nadređene osobe svih razina, kontinuirano su kršile sve nabrojane odredbe Etičkog kodeksa i Pravilnika o radu, podcjenjivanjem, zabranjivanjem, izoliranjem, nadziranjem, kontroliranjem, manipuliranjem činjenicama i događajima, diskriminiranjem na temelju obrazovanja, stručnih sposobnosti i kompetencija tužiteljice, uvjeravajući sve oko nje da je nesposobna, nestručna, nedobronamjerna, prikrivajući takvim odnosom vlastite slabosti i propuste, na koje se tužiteljica usudila ukazati - piše Mandica Skuljan.

Mail kao dokaz

Upozorava da u svemu tome treba tražiti razloge zbog kojih se poslodavac u svom otkazu nije ni potrudio obrazložiti činjenice odlučne za postojanje razloga zbog kojih otkazuje kao što su: kada (datum i vrijeme), kako i na koji način (radnjom, postupkom, riječju, djelom, mišlju), gdje (u područnom uredu, u svom uredu, izvan ureda, u svom domu), prema kojim osobama i kojom povodom, je tužiteljica počinila osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa “nesavjesnog, neopravdanog i nemarnog izvršavanja radnih zadataka”, koja joj se stavljaju na teret, niti je obrazložio koja je načela iz Etičkog kodeksa povrijedila i na koji način, smatrajući da je dovoljno samo pozivanje na cijeli Etički kodeks i nabrajanje razloga koje su pojedine nezaposlene osobe isticale u svojim zahtjevima i prigovorima, stoga je kao dokaze za iznesene razloge ponudio samo broj primljenih zahtjeva i mail poruke jednog dijela nezaposlenih osoba.

Osposobljavali je tijekom gužvi

- U cijelom obrazloženju otkaza, poslodavac nije niti jednom rječju obrazložio što je on poduzeo da smanji i otkloni prilike i razloge zbog kojih su nezaposlene osobe ulagale prigovore. Svu odgovornost za nastalo stanje u cijelosti je prebacio sa sebe na tužiteljicu kao neposrednog izvršitelja. U cijelom obrazloženju otkaza, pored paušalnog nabrajanja razloga, poslodavac se nije niti potrudio obrazložiti: kada je (vremenski), na koji način (opažanjem, brojanjem, testiranjem, izvještavanjem), s kojim mjerilima (točnost, pravodobnost, preciznost, brzina, stručnost, kompetetnost, informiranost, komunikativnost, zanje), utvrdio da je rad tužiteljice lošiji od rada drugih radnika HZZ koji su zaposleni na istim radnim mjestima i je li i njima ocjenjivao radne učinke za vrijeme osposobljavanja, kada je njima organizirao "uvođenje u posao i samostalan rad" - piše Mandičina odvjetnica u tužbi, navodeći da je poslodavac organizirao tužiteljici osposobljavanje u vrijeme povećanog obima poslova, kojeg je proveo u ožujku, travnju i svibnju 2014. godine.

Šeficu upoznala na pauzi

- Po okončanju osposobljavanja, 10. lipnja 2014.godine, uručeno joj je pisano upozorenje o obvezama iz radnog odnosa s mogućnošću otkazivanja zbog skrivljenog ponašanja "ne pružajući joj priliku da stečena znanja primjeni nakon smanjivanja obima posla, odnosno u normalnom okruženju, kad je on konačno omogućio alate koji su omogućivali lakše uvjete rada. Na novim poslovima tužiteljica je radila od 20. siječnja 2014. godine, te je nakon toga prošla i tri edukacije HZZ-a, te je bila na dužem bolovanju zbog ozljede na radu." Sa svim problemima s kojima se susretala na radu, usmeno je "za vrijeme neformalnog druženja na pauzi", upoznala neposredno nadređenu Vesnu Maravić Hrnjak i ostale kolege. Po primitku navedenog upozerenja predstojnika (kada je prvi put upoznata sa sadržajem pet ili šest zahtjeva za promjenom savjetnika), pismeno se na to očitovala 30. lipnja 2014.g. Nakon tog očitovanja, tijekom srpnja, nezaposlene osobe su u još većem broju zatražile promjenu savjetnika. Iz Područnog ureda su telefonom pozivane pojedine osobe da podnesu takve zahtjeve ili su ih na tu mogućnost upućivali na info-pultu - navodi se u tužbi i napominje da HZZ u obrazloženju svoje odluke nije obrazložio "u kakvom je postupku i po kojim propisima, obradio, analizirao i vrednovao primljene pritužbe i prigovore nezaposlenih osoba, ocijenio njihovu opravdanost i utemeljenost, što je konkretno on poduzeo kako bi otklonio ili umanjio razloge za njihovo podnošenje".

Organizirali jato i čopor

Navodi se da je bila žrtva dobro uhodanog i organiziranog omalovažavanja, diskreditiranja, denunciranja, tužakanja, izoliranja i ograničavanja, te da se na takvo ponašanje neposredno nadređenih žalila ravnateljci HZ-a. - Nakon ponovnog povratka u Područni ured Karlovac nije bila upućena na niti jednu edukaciju, radionicu ili stručni seminar. Nedostatak osobne komunikacije, povjerenja, uvažavanja, poštovanja nadređnih, nakon tužiteljičina rasporeda na novo radno mjesto u Odjelu posredovanja, omogućio je primjenjenu taktike "organiziranog jata i čopora" koja se sastoji u tome da pripadnici jata ili čopora, počnu neprestano napadati nepoželjnog pripadnika ili došljaka, kako bi ga odstranili i otjerali iz svog jata ili sa svog područja. Obilježja te taktike mogu se pronaći ako se promotri ponuda novog radnog mjesta i njegova usporedba sa neponuđenim radnim mjestom višeg stručnog savjetnika za prava nezaposlenih osoba za koje je propisan koeficijent 1,57. Nakon 20 godina neprekidnog rada na radnom mjestu stručnog suradnika za prava nezaposlenih osoba i završenog višeg stupnja formalnog obrazovanja, ocijenjeno je da stečeno obrazovanje karlovačkom Veleučilištu (smjer poslovno upravljanje) i radno iskustvo nisu dostatni i adekvatni za napredovanje, iako su takva radna mjesta ponuđena drugim zaposlenicima sa znatno kraćim radnim na poslovima u HZZ - obrazlaže odvjetnica.

Zbog svega toga traži da sud odluku o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja nezakonitom, neosnovanom, nepravilnom i nedopuštenom, te predložila da se udovolji tužbenom zahtjevu. Sud argumente, na tužiteljičinu žalost, nije prihvatio.

KAportal.hr