KAportal Dom zdravlja Karlovac najpristupačniji osobama s invaliditetom - jedini ih uključio i u projektiranje izmjena i osposobio zaposlenike za komunikaciju | Karlovački informativni web portal

Dom zdravlja Karlovac najpristupačniji osobama s invaliditetom – jedini ih uključio i u projektiranje izmjena i osposobio zaposlenike za komunikaciju

Automatska glavna ulazna vrata, info kutak sa slobodnim invalidskim kolicima, prilagođena telefonska govornica, taktilna mapa na kojoj je i sadržaj i na Bariliovom pismu, taktilne trake, prilagođene čekaonice, ugrađene podizne rampe, uređen sanitarni čvor za invalide… dio je arhitektonskih zahvata kojima je Dom zdravlja Karlovac na Dubovcu prilagođen osobama s invaliditetom, ali iako su to činili i njihovi konkurenti, jedini je predstavnike udruga s invaliditetom uključio u odlučivanje o idejnom projektu uređena, te osposobio zaposlenike za ispravnu komunikaciju s njima, što je presudilo da upravo on bude dobitnik ovogodišnje plakete Plavog cvijeta pristupačnosti.

Rečeno je to za današnje dodjele plakete i priznanja koje Savez udruga osoba s invaliditetom Karlovačke županije dodjeljuje posljednjih pet godina onima koji najviše naprave na uklanjanju svih vrsta barijera, od arhitektonskih do komunikacijskih. Najveći konkurenti, po riječima tajnice i koordinatorice SUOIKŽ-a Veronike Lendler, bili su mu Muzej Domovinskog rata Turanj – Karlovac, Dječji vrtić Karlovac, Franjevačko bratstvo Karlovac i DM -ova trgovina na Gradskoj tržnici, kojima su uručena priznanja Plavi cvijet.

– Našoj ustanovi je svrha pružanje zdravstvene skrbi, ali željeli smo je prilagoditi posebno osobama s invaliditetom. Kroz projekt KaŽu zdravlje nam se otvorila prilika: uloženo je 1,960.000 kuna u otklanjanje barijera i to 1,220.000 kuna u zgradu u Mačekovoj, a ostatak u zgradu na Baniji, u Ulici Gaje Petrovića. Imamo još toga za napraviti, ali ovim priznanjem dali ste nam veliki poticaj za dalje, kazala je, zahvalivši na nagradi, ravnateljica Doma zdravlja Tatjana Šterk Tudić.

  • Napravljene izmjene olakšale su osobama s invaliditetom ulazak i kretanje u zgradi, ali im omogućile i dostojanstvenije davanje krvi i urina pa usluge sada, po riječima Gordane Jurčević, predsjednice Udruge osoba s invaliditetom Karlovačke županije i članice povjerenstva koje je odlučivalo o Plavom cvijetu pristupačnosti, mogu koristiti ravnopravno sa svim ostalim građanima. Osim toga, u projektu adaptacije Doma zdravlja, predstavnici udruga osoba s različitim invaliditetom, sudjelovali su od samog početka.

    – Mi jesmo na raspolaganju jer i nama je u interesu da sve ono što se radi ne bude samo pro forme, nego i funkcionalno jer ćemo to koristiti. Puno to olakšava i onima koji nam pomažu i zato je svijetli primjer gdje su svi predstavnici, od osoba s tjelesnim oštećenjem, slabovidnih, slijepih, gluhih, nagluhih do osoba s intelektualnim teškoćama, “iz svojih cipela” mogao reći što treba prilagoditi da ovaj Dom zdravlja stvarno bude po mjeri svih građana, napomenula je Jurčević.

    Pristupačnost javnih površina i zgrada u Karlovcu doista može biti primjer ostalima, posebno sve ono što je učinjeno posljednjih nekoliko godina, no to ne znači da su sve one pristupačne osobama s invaliditetom.

    – Postoje naizgled male negativnosti, koje se mogu lako otkloniti, a osobama s invaliditetom predstavljaju izniman teret. Primjerice, u zgradi postoji dizalo, a ulazna vrata su takva da ih ne može otvoriti osoba s dvije ruke, kao što je u HZZO-u u Karlovcu. Zatim, naši su prostori u Banjavčićevoj 20, kuda svakodnevno prolaze osobe s invaliditetom, osobe u invalidskim kolicima pa je nedopustivo da to nije zona smirenog prometa, ležećih policajaca. Imamo vrlo neugodnih iskustava kada osobe u invalidskim kolicima ne mogu prijeći cestu jer im nekulturni vozači ne staju ili voze takvom brzinom da se osoba ne usudi preko. To su stvari koje se moraju rješavati, naglasila je Lendler.

    U manjim sredinama arhitektonski su problemi i veći, no tamo je izraženija pomoć jednih drugima, ali na žalost i prilično slučajeva kada osobe s invaliditetom nisu integrirane u zajednicu pa ono što trebaju, za njih obavlja netko drugi.

    – Onda osoba s invaliditetom i ne dolazi u situaciju da mora potražiti pomoć; socijalna uključenost je manja, što je daleko gore, zaključila je Lendler.

    KAportal.hr

  • Odgovori