Od ulaska u Europsku Uniju Hrvatsku je selidbom u inozemstvo napustilo 189.512 osoba. Pritom valja naglasiti kako je riječ samo o onima koji su i definitivno promijenili prebivalište, odnosno trajno se nastanili u inozemstvu, dok u statistiku nisu uračunati oni koji na rad u inozemstvo odlaze samo privremeno i povremeno, a kakvih je također velika brojka. Nadalje, kako se objavljuju godišnja izvješća o iseljavanju, treba naglasiti i kako je uračunato malo veće vremensko razdoblje, odnosno od 1. siječnja, a ne od 1. srpnja 2013. godine, a podaci se odnose na period do 31. prosinca 2018. godine, dakle bez ovogodišnjih.

U istom periodu Karlovačku županiju trajno je napustilo 5.535 osoba, dok je iz grada Karlovca sreću u inozemstvu potražilo 2.130 osoba. Ako se može tražiti neka mala utjeha u ovim iznimno lošim podacima, onda je to eventualno u činjenici da je "špica" iseljavanja bila u 2017. godini - prošle se godine broj onih koji su se odlučili na odlazak u inozemstvu ipak smanjio, no je li to trajan trend pokazat će tek podaci za 2019. godinu.

Sadržaj se nastavlja...

Najgore u Vojniću

Kako je Karlovac najveći razumljivo je da je u čistoj brojci i najviše iseljenih iz grada na četiri rijeke, dok u postotnom iznosu prednjači Slunj koji je napustilo 255 osoba, što je više od 5% stanovnika ovog gradića. Iz Ogulina je u inozemstvo trajno odselilo 295 osoba, iz Duge Rese 201, a iz Ozlja 188. Među općinama je apsolutni rekord Vojnić koji je napustila 761 osoba, što je zastrašujućih 16% stanovništva.

Najviše iseljenih bilo je, dakako, iz Zagreba - 28.432. No, kako bismo došli do realnije slike o situaciji u Karlovcu u usporedbi s ostatkom Hrvatske izračunali smo podatke za gradove slične veličine, odnosno one od 45 do 65 tisuća stanovnika, računajući popis iz 2011. godine.

Podatke bi mogli nazvati prije svega - upozoravajućima. Situacija u Karlovcu nije tako dramatično tragična kao u nekim sredinama,  ali nastavi li se gospodarska stagnacija i dogodi li se eventualni odlazak neke od jačih tvrtki koje koliko-toliko čine situaciju malo boljom, i Karlovac bi mogao doživjeti i veće iseljavanje pa nadležni svakako ne bi smjeli mirno spavati.

Unutarnje migracije pozitivne

Apsolutni rekorder je Slavonski Brod koji je napustilo 3.776 stanovnika, ili gotovo 7%,  više od šest posto stanovnika napustilo je i Sisak - u brojci njih 2.931. Sa oko 3,8% iseljenih gotovo podjednake rezultate imaju Velika Gorica (2.421 odseljenih) i Karlovac, a jedino iznenađenje na listi na prvi pogled je Pula koju je napustilo ravno 4% stanovništva ili 2.341 donedavnih Puljana. No, blizina granice i pomorska tradicija vjerojatno su među glavnim razlozima za to da grad koji inače dobro kotira na raznim domaćim ljestvicama ipak ne stoji tako dobro po pitanju iseljeništva. Nešto bolje, pak, stoje Varaždin iz kojeg je u inozemstvo odselilo 1.453 stanovnika ili gotovo točno 3% te Šibenik koji bilježi 1.140 iseljenih što je manje od 2,5 posto.

Što se tiče podataka o unutarnjim migracijama, u njima je situacija nešto bolja, zapravo sasvim uredna. Štoviše, protekle godine Karlovac je u tom segmentu, kako smo već i pisali, u malom plusu. Iz drugih hrvatskih gradova i općina u Karlovac je tijekom 2018. godine doselila 541 osoba, a iz Karlovca je u druge dijelove Hrvatske odselilo njih 535.

KAportal.hr