KAportal 7 DANA NA 4 RIJEKE: Znamo kako je kod nas, pogledajte kako se sport financira u drugim zemljama EU | Karlovački informativni web portal

7 DANA NA 4 RIJEKE: Znamo kako je kod nas, pogledajte kako se sport financira u drugim zemljama EU

U prošlotjednoj kolumni objavili smo u cijelosti analizu koju je o izdvajanjima za sport i rekreaciju u hrvatskim gradovima napravila stručna ekipa portala www.gradonacelnik.hr. Iz te je analize vidljivo bilo da iz proračuna za sport i rekreaciju u 2017. godini Grad Karlovac izdvaja tek 2,8 posto ili 7,0 milijuna kuna i po tome je nažalost pri dnu gradova u Hrvatskoj. Karlovačka županija iz proračuna za sport izdvaja 2,06 posto sredstava ili 1.250 tisuća kuna te je kao i glavni grad županije neslavno pri dnu u „svojoj konkurenciji“.

Institut za javne financije je u temi Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj objavio nedavno usporedni prikaz financiranja sporta u zemljama Europske unije kojega je za prigodnu konferenciju na tu temu sačinila glavna tajnica Riječkog sportskog saveza Verica Mance.

Navodi da nema većih razlika između Hrvatske i drugih zemalja vezano uz financiranje amaterskog sporta, a odredbe vijeća EU o financiranju u pravilu profesionalnih klubova sukladne su zakonskoj regulativi agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Također, kaže se da dio zemalja nema Zakon o sportu, te po ustrojstvo, sport ovisi neovisno od zemlje do zemlje. Naglašeno je, međutim, da u većem broju zemalja gdje je BDP visok sport u velikoj mjeri ovisi o volonterskom radu.

  • U nastavku prikazujemo teme koje su prevladavale na Konferenciji lokalnog sporta – Financiranje sporta u zemljama EU. (Izvor www.hoo.hr)

    Struktura analize sustava financiranja sporta u EU:

    – 50% domaćinstva
    – 24% lokalne vlasti
    – 14% gospodarstvo
    – 12% državni proračun

    Modeli financiranja sporta u EU:

    Model 1
    – Koristi se u sjevernoj i zapadnoj Europi, izuzev Francuske i VB, gdje postoji visoka stopa izdvajanja za sport iz domaćinstva i privatnog odnosno javnog sektora.
    – Veliki doprinos volonterskog rada
    – Veliki broj članova

    Model 2
    – Mediteranski model obuhvaća zemlje s nižom razinom javnih izdvajanja
    – Nedostatna kultura o koristima od sporta
    – Manja pažnja prosvjećuje se volonterskom radu
    – Spori razvoj javno-privatnog partnerstva

    Model 3
    – Naziva se još i duginim modelom “Rainbow model”
    – Obuhvaća nekoliko država u kojima se postojeća sportska infrastruktura 1990 godine urušila
    – Nisko zanimanje za rekreativni sport
    – Doprinos kućanstva nizak kao i volonterski rad
    – Nizak udio javnog sektora

    Model 4
    – Naziva se još i duginim modelom BCP
    – Donekle je sličan modelu 3 s jednom velikom razlikom, naime udio prihoda o naknada za lutrije, klađenje i kockanje je vrlo visok

    Za one koji žele znati više autorica predlaže da pogledaju studiju o financiranju amaterskog sportu u EU “Study on the funding of grassroots sports in the EU 2011” koja sadržava detaljne podatke za svaku državu članicu EU uključujući i podatke o profesionalnom sportu.

    PRIMJERI

    Bugarska – financiranje sporta na lokalnoj razini u potpunosti je povezano s razvojem turizma ruralnih područja /biciklističke staze, planinarski objekti, skijališta..

    Cipar – s najvećim udjelom u javnom financiranju sudjeluje središnja vlast, lokalne vlasti nemaju nikakvu zakonsku obvezu financiranja. Ako i financiraju to je kroz osiguranjem potrebnih sportskih objekata

    Danska – financiraju amaterski ali i profesionalni sport /izravnim dotacijama ili sustavom olakšica unutar poreza na dodanu vrijednost. Lokalne vlasti u ukupnom financiranju spora sudjeluju s cca 32%, također mogu financirati i profesionalne klubove ali su dužne dostavljati resornom ministarstvu detaljna izvješća

    Nizozemska – 70% sredstava daju kućanstva, lokalne vlasti osiguravaju infrastrukturu

    Njemačka – središnja je država u ukupnim izdvajanjima za sport i rekreaciju u 2005 godini
    sudjelovala sa samo 0,7% a lokalne vlasti s 15,3%.
    Financiranje sporta obveza je saveznih pokrajina, kućanstva su glavni izvor prihoda

    Slovenija – najveći udio ima privatni sektor 39,5%, javno se financiranje u najvećoj mjeri ostvaruje na lokalnoj razini 33,1% koji financira sve sportske djelatnosti određene Nacionalnim programom sporta i one koji su definirani kao javno dobro. Revizorski sud
    kontrolira sve djelatnosti profesionalnih klubova.

    Švedska – vrlo autonomna – švedska je vlada zadužena samo za proračun i politička pitanja, pitanje sporta u nadležnosti je Ministarstva kulture, ministarstva integracija i spolne jednakosti, te
    Ministarstva financija se brine o poreznom okviru i lutriji, klađenju….Većina državne potpore namijenjena je lokalnom sportu. Švedska nema opći zakon o sportu, međutim načela sportske politike odobrio je parlament

  • Odgovori