U prošlotjednoj kolumni objavili smo u cijelosti analizu koju je o izdvajanjima za sport i rekreaciju u hrvatskim gradovima napravila stručna ekipa portala www.gradonacelnik.hr. Iz te je analize vidljivo bilo da iz proračuna za sport i rekreaciju u 2017. godini Grad Karlovac izdvaja tek 2,8 posto ili 7,0 milijuna kuna i po tome je nažalost pri dnu gradova u Hrvatskoj. Karlovačka županija iz proračuna za sport izdvaja 2,06 posto sredstava ili 1.250 tisuća kuna te je kao i glavni grad županije neslavno pri dnu u „svojoj konkurenciji“.

Institut za javne financije je u temi Financiranje sporta u Republici Hrvatskoj objavio nedavno usporedni prikaz financiranja sporta u zemljama Europske unije kojega je za prigodnu konferenciju na tu temu sačinila glavna tajnica Riječkog sportskog saveza Verica Mance.

Sadržaj se nastavlja...

Navodi da nema većih razlika između Hrvatske i drugih zemalja vezano uz financiranje amaterskog sporta, a odredbe vijeća EU o financiranju u pravilu profesionalnih klubova sukladne su zakonskoj regulativi agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Također, kaže se da dio zemalja nema Zakon o sportu, te po ustrojstvo, sport ovisi neovisno od zemlje do zemlje. Naglašeno je, međutim, da u većem broju zemalja gdje je BDP visok sport u velikoj mjeri ovisi o volonterskom radu.

U nastavku prikazujemo teme koje su prevladavale na Konferenciji lokalnog sporta - Financiranje sporta u zemljama EU. (Izvor www.hoo.hr)

Struktura analize sustava financiranja sporta u EU:

- 50% domaćinstva - 24% lokalne vlasti - 14% gospodarstvo - 12% državni proračun

Modeli financiranja sporta u EU:

Model 1 - Koristi se u sjevernoj i zapadnoj Europi, izuzev Francuske i VB, gdje postoji visoka stopa izdvajanja za sport iz domaćinstva i privatnog odnosno javnog sektora. - Veliki doprinos volonterskog rada - Veliki broj članova

Model 2 - Mediteranski model obuhvaća zemlje s nižom razinom javnih izdvajanja - Nedostatna kultura o koristima od sporta - Manja pažnja prosvjećuje se volonterskom radu - Spori razvoj javno-privatnog partnerstva

Model 3 - Naziva se još i duginim modelom “Rainbow model” - Obuhvaća nekoliko država u kojima se postojeća sportska infrastruktura 1990 godine urušila - Nisko zanimanje za rekreativni sport - Doprinos kućanstva nizak kao i volonterski rad - Nizak udio javnog sektora

Model 4 - Naziva se još i duginim modelom BCP - Donekle je sličan modelu 3 s jednom velikom razlikom, naime udio prihoda o naknada za lutrije, klađenje i kockanje je vrlo visok

Za one koji žele znati više autorica predlaže da pogledaju studiju o financiranju amaterskog sportu u EU “Study on the funding of grassroots sports in the EU 2011” koja sadržava detaljne podatke za svaku državu članicu EU uključujući i podatke o profesionalnom sportu.

PRIMJERI

Bugarska – financiranje sporta na lokalnoj razini u potpunosti je povezano s razvojem turizma ruralnih područja /biciklističke staze, planinarski objekti, skijališta..

Cipar – s najvećim udjelom u javnom financiranju sudjeluje središnja vlast, lokalne vlasti nemaju nikakvu zakonsku obvezu financiranja. Ako i financiraju to je kroz osiguranjem potrebnih sportskih objekata

Danska – financiraju amaterski ali i profesionalni sport /izravnim dotacijama ili sustavom olakšica unutar poreza na dodanu vrijednost. Lokalne vlasti u ukupnom financiranju spora sudjeluju s cca 32%, također mogu financirati i profesionalne klubove ali su dužne dostavljati resornom ministarstvu detaljna izvješća

Nizozemska – 70% sredstava daju kućanstva, lokalne vlasti osiguravaju infrastrukturu

Njemačka – središnja je država u ukupnim izdvajanjima za sport i rekreaciju u 2005 godini sudjelovala sa samo 0,7% a lokalne vlasti s 15,3%. Financiranje sporta obveza je saveznih pokrajina, kućanstva su glavni izvor prihoda

Slovenija – najveći udio ima privatni sektor 39,5%, javno se financiranje u najvećoj mjeri ostvaruje na lokalnoj razini 33,1% koji financira sve sportske djelatnosti određene Nacionalnim programom sporta i one koji su definirani kao javno dobro. Revizorski sud kontrolira sve djelatnosti profesionalnih klubova.

Švedska – vrlo autonomna – švedska je vlada zadužena samo za proračun i politička pitanja, pitanje sporta u nadležnosti je Ministarstva kulture, ministarstva integracija i spolne jednakosti, te Ministarstva financija se brine o poreznom okviru i lutriji, klađenju….Većina državne potpore namijenjena je lokalnom sportu. Švedska nema opći zakon o sportu, međutim načela sportske politike odobrio je parlament