KAportal 7 DANA NA 4 RIJEKE: Kako mogu drugi, a Karlovac ne može? | Karlovački informativni web portal

7 DANA NA 4 RIJEKE: Kako mogu drugi, a Karlovac ne može?

LIJEPA VUKOVARSKA PRIČA

Nedavno je objavljeno da će grad Vukovar od 30. rujna biti bogatiji za atletsku stazu na nogometnom stadionu. Naime, tog datuma svečano će se otvoriti nogometni stadion sa šesterokružnom atletskom stazom i ostalim pratećim objektima kao što su bacalište za koplje, krug za bacanje kugle, diska i kladiva, zaletište za dalj, troskok, skok u vis i skok s motkom. Atletsku stazu biti će zaista reprezentativna, moći će se održavati sva međunarodna natjecanja osim Europskog i Svjetskog prvenstva.

Akciju za atletsku stazu pokrenuli su zajedno Grad Vukovar i Hrvatski atletski savez (HAS), a pridružio im se Hrvatski olimpijski odbor (HOO). Koštat će oko 2,5 milijuna kuna. Od toga će Vukovar osigurati 1,5 milijuna kuna, a ostalo su donirali Svjetski atletski savez (100.000 dolara), Međunarodna atletska zaklada (60.000 dolara), te Međunarodni olimpijski odbor (150.000 dolara).

Naime, MOO daje novac za atletsku stazu samo onim zemljama koje nemaju nijednu. Ukupno su financirali 10-ak staza u cijelom svijetu. Pomogao je i Sebastian Coe, predsjednik Svjetskog atletskog saveza, a angažirao se i sjajni ukrajinski skakač s motkom Sergej Bubka. Podsjetimo još da je Vukovar nedavno otvorio novi bazena, a gradnja atletske staze samo je nastavak ove lijepe sportske priče.

NAŠA STVARNOST

Ako se osvrnemo na našu lokalnu sportsko – atletsku stvarnost sa žaljenjem možemo konstatirati da je prije 20-ak godina uništena atletska staza na stadionu na desnoj obali Korane na kojoj je održano niz značajnih europskih atletskih natjecanja a na kojoj se danas ne mogu održavati čak ni treninzi atletičara. Kad je građen novi karlovački stadion građen je za potrebe atletičara i nogometaša kao atletsko – nogometni stadion, više po nekakvim atletskim standardima, a atletičari su s njega otjerani. Treniraju na starom, kultnom atletskom stadionu na Foginovom, na kojem su svoju atletsku abecedu započeli karlovački atletski velikani poput Jelice Pavličić, Kreše Račića, Katice Mataković, Ane Guštin, Ivice Ivičaka …

Lijepo je znati da je Karlovac po kvadratu dvoranskog prostora među prvim gradovima u Hrvatskoj. Nije dovoljno ni to što je za potrebe atletičara na balkonu ŠSD napravljena staza za trčanje. Nekadašnjem gradu atletike treba prava atletska staza. Nakon više najava koje smo mogli čuti iz usta lokalnih političara da će se atletska staza na stadionu obnoviti, sad je konačno sazrelo vrijeme da se o novoj atletskoj stazi na stadionu „Branko Čavlović – Čavlek“ počinje ozbiljno razmišljati i još ozbiljnije na tome počinje raditi.

I KARLOVAC JE GRAD HEROJ

Naravno da svakoga Hrvata veseli to što je Vukovar, Grad Heroj, dobio bazen i što će dobiti još i atletsku stazu. Ali zar i Karlovac nije Grad Heroj! Među braniteljima bilo je 42 karlovačka sportaša koji su poginuli u obrani Karlovca, a puno više branitelja položili su život u obrani Karlovca i Domovine. Kako mogu drugi, a Karlovac ne može? Ili, možda Karlovac nije kadar prikupiti cca 2,5 milijuna kuna za novu atletsku stazu! Vidjeli smo i čuli slatkorječivih, kojima nije cilj Karlovac nego ego ili stranka, koji su htjeli, ali nisu znali ili mogli, koji su znali ali nisu imali strasti ili moći. Za važne projekte nužni su ljudi s vizijom, znanjem i vjerom u to što rade za opće dobro. Karlovčani su danas itekako željni velikih sportskih priredbi.

NEKAD I SAD

Kad je riječ o financiranju karlovačkog sporta, moramo s jednim biti načisto, a to je da je i u Jugoslaviji i u samostalnoj Hrvatskoj sport ovisio o općinskom odnosno gradskom budžetu koji je bio i ostao njegov najveći donator. Prije 1990. je bilo drugačije vrijeme i drugačiji načini financiranja, ali se opet ulagalo u sport i objekte. Jugoturbina, Kraš, Že-Če, Velebit, Komunalna banka, Pamučna industrija… Svi su pomagali sport. Kako je nekad odlučeno u Komitetu tako je i rađeno. Kako se danas odluči u HDZ-u, odnosno kod gradonačelnika, tako se i radi. Imali su i bivši svoje „liblinge“, kao što ih i današnja vlast ima. I onda, a i danas, političari su htjeli i imati utjecaj na pojedine klubove, naročito one popularnije, „loptaste“ kao što su nogomet, košarka, rukomet i odbojka. Uglavnom su to bili političari koji su mislili da je lopta kockasta, a ne okrugla. No ipak se pomagalo. Bilo je novca i za organizaciju velikih svjetskih i europskih natjecanja (svjetsko i europsko prvenstvo u košarci, BAI, AKE…). Zadnje veliko natjecanje u Karlovcu bilo je SP u rukometu za žene 2003. godine čije je domaćinstvo potpisala ondašnja lokalna koalicijska vlast. Bilo je to i posljednje značajnije ulaganje jedno veliko sportsko natjecanje.

  • Odgovori